Crno vino je alkoholno piće dobiveno fermentacijom soka tamnog grožđa. Od bijelog vina se razlikuje ne samo po sorti grožđa već i po načinu njegove obrade. Tijekom proizvodnje crnog vina, važno je da dobiven sok od grožđa, takozvani mošt, fermentira skupa s kožom grožđa, što vinu daje prepoznatljivu boju i okus, ali i nama važan spoj tanin. Alkohol u vinu nastaje pretvorbom grožđanog šećera u etanol i ugljikov dioksid. Rezultat svih ovih procesa jest crno vino opojnog mirisa i okusa.
Što crno vino čini posebnim?
Najupečatljivije obilježje crnog vina neupitno je njegova izrazita tamna boja. Crno vino može biti duboke crvene boje ili blijede boje rubina. Razlog velikoj raznolikosti boja jest što vino ovisno o starosti mijenja svoju boju iz svjetlije nijanse, u dublju i zagasitiju boju, ponekad smećkasto crvenu.
Već smo ranije spominjali spoj tanin. On nastaje zbog fermentacije cijelih grozdova, gdje se sok fermentira skupa s kožom, sjemenkama, a ponekad čak i peteljkama. Takvom fermentacijom nastaju spomenuti tanini. Oni su polifenoli koji vinu daju prepoznatljivu teksturu i čest rustikalni okus. U mladim vinima ovi tanini mogu biti grublji te s vremenom omekšavaju. Zbog toga mnogo stručnjaci preferiraju starija vina u kojima je tanin omekšao.
Jedan od glavnih razloga velikoj popularnosti crnog vina je njegova široka paleta okusa. Ovisno o sorti grožđa vino može imati voćni, cvjetni, biljni ili zemljani okus. Primjerice, crni pinot će imati note trešnje i maline, dok cabernet sauvignon ima note sladića i crnog voća. Dakle, svatko može pronaći neko vino koje voli među ovom velikom paletom okusa.
Valja napomenuti da ovi okusi nisu nadodani vinu, već potječu iz organskih spojeva koji se nalaze u samom grožđu.
Ono što crno vino diferencira od bijelog jest njegova kiselina. Ova kiselina iznimno je bitna jer vinu daje određenu svježinu, ali i služi kao konzervans. Ova kiselina je često odličan balans između gorkih, taninskih komponenata i slatkih, voćnih okusa vina. Glavne kiseline u crnom vinu su vinska kiselina i jabučna kiselina.
Povijest vina
Vino je već tisućama godina popularan napitak čovječanstva. Naša prirodna sklonost ovom napitku ne proizlazi isključivo iz njegovih opijajućih učinaka, već i prekrasnog okusa i njegovih hranjivih svojstava. Niti jedno alkoholno piće nije imalo ovako velik utjecaj na društvo, ni ovakvu popularnost tijekom cijele ljudske povijesti. Trgovina vinom bila je jedna od najvažnijih spojnica različitih kultura, i otvorila je brojne kanale za širenje religijskih, ali i filozofskih ideja po cijeloj Europi.
Vino se i dan danas koristi u Katoličkoj crkvi, sto ukazuje na veliki povijesni značaj ovog napitka.
Nitko nije u potpunosti siguran kada je vino po prvi puta proizvedeno, ali postoje mnogi izvori koji govore o ovom opojnom napitku. Jedan od takvih izvora je stara perzijska basna o princezi koja je izgubila naklonost kralja i pokušala okončati svoj život. To je namjeravala napraviti pojevši pokvareno grožđe, no umjesto da je skliznula u vječni san, jednostavno se opila i zatim onesvijestila. Otvorivši oči zaboravila je na sve svoje nevolje i nastavila jesti pokvareno grožđe, koje joj je potpuno popravilo raspoloženje i kojime je ponovno očarala kralja.
Iako je ova priča povjesničarima zanimljiva, jasno je da se otkriće vina nije dogodilo jedino u Perziji, već na više mjesta odjednom. Ipak, ono što jest sigurno je da je otkriće vina bilo u potpunosti slučajno.
Najraniji ostaci vina pronađeni su u Iranu, i potječu iz neolitika. Iako još nismo pronašli fosile starije od ovih, vjeruje se da je vinarstvo nastalo oko 6000 godina prije Krista, kada ljudi započinju sa sjedilačkim načinom života i kreću s uzgojem biljaka i životinja.
Vino u Egiptu
Vino se antičkim svijetom počelo širiti u preddinastičkom Egiptu. Hijeroglifi pokazuju faraone koji se opijaju ovim napitkom. Ipak, egipatsko vino daleko je od vina koje danas poznajemo. Egipćani su koristili bijelo, zeleno, crveno, i tamnoplavo grožđe, kao i druge biljke poput smokvi, datulje i šipka kako bi stvorili tadašnje vino. Dakle, okus je bio potpuno drugačiji od okusa današnjeg vina.
U egipatskom dobu bilo je važno samo da postoji određeno voće koje fermentira. Zanimljivo je da su faraoni nosili ovo piće čak i u zagrobni život, te da su boce nađene čak i u njihovim grobnicama.
Vino u Grčkoj
Kada pomislimo na vino, stari Grci jedna su od najočitijih asocijacija. Fenički trgovci upoznali su Grke s radostima vina, i oni su odmah preuzeli ovo znanje i postali vrsni vinogradari. Grci su prvi prepoznali nutritivne prednosti pijenja vina, te je ovaj napitak imao i važnu religijsku ulogu jer je bilo “piće bogova”. Grčki bog vina, Dioniz, jedan je od dokaza koliko je zapravo vino bilo ukorijenjeno u grčkoj kulturi. Grci su uvelike odgovorni i za širenje ovog pića u Aziju, s obzirom na to da je Aleksandar veliki na svojim putovanjima upoznao brojne zemlje sa spomenutim pićem.
Nažalost, u vrijeme Turskih osvajanja, Grčka proizvodnja vina gotovo je u potpunosti obustavljena. Kao muslimani, Turci su nametali brojne poreze kako bi zaustavili proizvodnju vina. Srećom, samostani su održali ovaj zanat, koji se nakon puno godina ponovno popularizirao nakon odlaska Turaka.
Rimljani su naravno nastavili tradiciju, ali i unaprijedili vinarstvo. Naime, klasificirali su mnogo sorti grožđa i po prvi puta izumili drvenu bačvu za vino koja daje poseban okus vinu. Također se smatra da Rimljani prvi koriste staklene boce za pohranu vina. Dakle, puno stvari koje mi danas koristimo zapravo su potekle iz doba starog Rima.
Italija, kao i susjedne zemlje poput Francuske i dan danas nastavljaju ovu tradiciju, stvarajući bogata vina opojnog mirisa i okusa. Upravo su ove zemlje najpoznatiji proizvođači vina zbog svoje bogate kulture.
Najpoznatija crna vina u svijetu
1) Merlot
Okusi Merlota: jagoda, lubenica, višnja, šljiva
Merlot je tipična francuska sorta te na francuskom naziv znači mala ptica kos. Merlot je jedno od najpopularnijih vina zato što je elegantno, a iznimno pristupačno ljudima koji tek ulaze u svijet crnog vina. Laganije je jer ne sadrži puno tanina kao neke druge vrste. Iako je karakteristično za regiju Bordeaux, uzgaja se po cijelom svijetu.
2) Cabernet Franc
Okusi: ljubičica, borovnica, zeleni začini
Cabernet Franc poznata je bordoška sorta slična Cabernet Sauvignonu. Vrlo se često koristi u vinskim mješavinama zbog svoje arome borovnice, ali se može piti i samostalno.
3) Cabernet Sauvignon
Okusi cabernet sauvignona: višnja, crni ribiz, šljiva, zelena maslina, kadulja, anis
Cabernet Sauvignon je uz Merlot jedno od najpopularnijih crnih vina. Također kao i prethodna dva vina dolazi iz regije Bordeaux. Ipak, nešto je teže od Merlota te često ima prepoznatljivu notu vanilije zbog pohrane u hrastovim bačvama. Spomenuto vino je zrelo i jako bogato taninima koji daju prepoznatljiv, oštar okus. Ovo vino iznimno dobro stari i stoga je još bolje kada odstoji dugi niz godina. Postepeno postaje mekanije i kompleksnijeg okusa.
4) Syrah
Okusi Syraha: kupina, šljiva, borovnica, papar, klinčić
Syrah iliti shiraz dva su naziva koja se koriste za istu sortu. Iako je porijeklom iz Francuske, ovo vino iznimno je popularno u vinarijama SAD-a i Australije. Syrah ima duboku i tamnu boju te zanimljiv okus s karakterističnim voćnim notama. Za razliku od Cabernet Sauvignona, tanini u Shirazu nisu jako zreli.
5) Pinot noir
Okusi: malina, borovnica, trešnja, šljiva
Pinot noir je vino koje za vinare predstavlja velik izazov. Naime, teško ga je napraviti, ali kada uspije ima poseban i opojan okus. Uspijeva u regijama u kojima je zemlja bogata hranjivim tvarima i gdje se voda ne zadržava u tlu. Zbog toga odlično uspijeva u Burgundiji. Vino je samo po sebi poluprozirno s voćnim okusom i blagim zemljanim notama.
6) Malbec
Okusi malbeca: višnja, začini
Malbec je ljubičasto grožđe bogato robusnim taninima. Ovoj sorti potrebno je iznimno puno sunca i topline, te se stoga najviše uzgaja u Bordeauxu, ali i u Argentini gdje je iznimno popularno. Vino je intenzivne crveno-ljubičaste boje koje se pohranjuje u hrastovim bačvama gdje poprima note dima i duhana.
7) Sangiovese
Okusi: trešnja, ruže, anis, ljubičice
Sangiovese je vrsta grožđa od koje se radi Chianti koji se često naziva Chianti Classico, Vino Nobile di Montepulciano. Po nazivu lagano je pretpostaviti da se radi o talijanskom, a ne francuskom vinu. Okusom vino većinom podsjeća na trešnju te je stoga iznimno lagano i pristupačno.
Starost crnog vina
Poznato je da starost crnog vina poboljšava njegov okus, no ovo je slučaj samo kada se vino dobro skladišti. Naime, postoje mnogi čimbenici koji utječu na sam proces starenja, a to su temperatura, vlaga i svjetlost. Crno vino mora se čuvati na oko 12 stupnjeva, nešto ispod idealne temperature za posluživanje. Pretopla pohrana ubrzat će proces starenja, a pohrana na pretoplom mjestu može čak i skuhati vino. Ako je temperatura preniska ona također negativno utječe na starenje, ali ne toliko drastično kao pretoplo vrijeme. Niske temperature naravno usporavaju starenje.
Vino je potrebno skladištiti u zelenim ili smeđim bocama da se zaštiti od UV zraka. Dugotrajno izlaganje svjetlosti može pokvariti vino i ubrzati starenje.
Spomenuli smo da je potrebno pobrinuti se i za optimalnu vlažnost prostora za pohranu: ako se čep osuši može se smanjiti i propustiti kisik u bocu, ili uzrokovati curenje vina.
Koju času odabrati za crno vino?
Na tržištu postoji mnogo različitih čaša za vino, od tradicionalnih do nekonvencionalnih. Iako čaše zabavnog dizajna mogu biti izvrsne za manje svečane prilike, odgovarajuća čaša poboljšat će vaše iskustvo ispijanja vina.
Postoje dva glavna oblika za čaše za crno vino: visoke, sužene Bordeaux čaše i široke burgundske čaše. Visoka i uska Bordeaux čaša ima suženi otvor koji koncentrira arome vina. Visina također stvara udaljenost između vina i vašeg nosa, dopuštajući da se oštre arome etanola rasprše prije ulaska u nos. Ovakvu čašu koristimo za vina s više alkohola na bazi Caberneta i Merlota iz Bordeauxa. Burgundska, široka čaša najbolje se primjenjuje kada se pije crveno vino svjetlijih nota s nježnijim aromama. Neovisno o obliku čaše, ona uvijek mora imati dugačku dršku kako se vino ne bi direktno držalo i zagrijavalo u ruci.
Crni vino i zdravlje
Kada pričamo o crnom vinu i njegovim pozitivnim doprinosima zdravlju često spominjemo takozvani “francuski paradoks”. Naime, ovaj izraz se odnosi na činjenicu da Francuzi imaju iznimno nisku stopu srčanih bolesti, unatoč konzumaciji masne hrane i kolesterola. Neki stručnjaci vjeruju da je razlog ovome visoka konzumacija crnog vina.
Crno vino sadrži moćne biljne spojeve: grožđe je bogato brojnim antioksidansima poput resveratrola, katehina, epikatehina i proantocijanidina. Ovi spojevi su iznimno važni jer smanjuju oksidativna oštećenja u tijelu te stoga pomažu u prevenciji bolesti srca i raka. Neki od oksidansa poput resveratrola bore se protiv upala i sprječavaju zgrušavanje krvi. Zato možemo reći kako je crno vino uz gin jedno od zdravijih alkoholnih pića kada se konzumira u umjerenim količinama.
Dakle, umjerena konzumacija crnog vina ima brojne pozitivne utjecaje na naše zdravlje, pogotovo kardiovaskularni sustav. Ipak, potrebno je ne zaboraviti da postoje i negativni učinci. Konzumacija pretjerane količine alkohola može rezultirati u ovisnosti, cirozi jetre, depresiji, dobivanju tjelesne težine i slično.
Dok umjerena količina crnog vina može donijeti zdravstvene prednosti, konzumiranje previše alkohola može uzrokovati razorne zdravstvene učinke.
Liječnici se slažu da se konzumacija crnog vina kod žena mora ograničiti na 1-1,5 čaše dnevno, a kod muškaraca, zbog veće tjelesne mase na 1-2 čaše dnevno. Također se preporučuje da je potrebno imati barem dva dana bez alkohola svaki tjedan kako bi se tijelo oporavilo od opojnih tvari iz vina.
Zanimljivosti o vinu koje sigurno niste znali
- Najstariji poznati vinski podrum nalazi se na dnu mora, u olupini Titanica.
- Žene brže metaboliziraju vino od muškaraca.
- Najskuplja boca vina ikad prodana je za gotovo 600 tisuća dolara, a riječ je o boci Domaine Romanee-Conti Burgundy iz 1945. godine
- Najraširenija sorta vinskog grožđa je cabernet sauvignon.
- Osim crnog, bijelog i rose, postoji i narančasto vino koje svoju nijansu dobiva namakanjem grožđa u kožici i sjemenkama.
- Enofobija je naziv za fobiju od vina.
- Najstarija boca vina dolazi iz Njemačke. Izložena je u gradskom muzeju grada Speyera, a smatra se da je nastalo 325. godine.
- Ženama je u doba Rimljana bilo zabranjeno piti vino, a kršenje ovog pravilo bilo je čak kažnjivo smrću.
- Nakon Francuske, Španjolske i Italije, četvrti najveći svjetski proizvođač vina je – Kalifornija.
- Znate li zašto se vina čuvaju ležeći? Ako boca stoji moglo bi doći do sušenja čepa koji bi tada mogao pasti u vino.
