„Dijamanti su vječni“ uistinu je istinita fraza jer riječ je o dragom kamenju koje je nastalo prije više od stotinu milijuna godina, a koje se danas smatra najvrjednijim dragim kamenjem koje postoji. Dijamant je jako popularan zbog svoje ljepote, trajnosti i simbolike koju nosi u smislu simboliziranja vječne ljubavi pa se često nalazi i na vjenčanom prstenju.
Dijamant kroz povijest
Dijamanti su nastali kristalizacijom ugljika, a sami po sebi su minerali koji se u potpunosti sastoje od čistog ugljika. Oni su najtvrđi materijal u prirodi i jako su otporni na vanjske utjecaje što potvrđuje i njihovo izvorno grčko ime „adamas“ što znači „neuništiv“. Upravo zbog svoje tvrdoće dijamanti se ne koriste samo za nakit već i u raznim granama industrije.
Još u 19. stoljeću utvrđena je skala tvrdoće za drago kamenje, a sastavio ju je Friedrich Mohs, njemački mineralog koji je bio vrlo ambiciozan i velik dio svog vremena posvetio je proučavanju dragog kamenja. Na njegovoj skali tvrdoće dijamant je ocijenjen s 10 bodova, što znači da je riječ o najtvrđem mineralu kojeg je pronašao. To je jedini mineral koji na toj skali ima 10 bodova.
Postoji nekoliko povijesnih zanimljivosti o dijamantima koje vjerojatno niste znali:
- Stanovnici antičke Grčke bili su opsjednuti dijamantima jer su vjerovali da oni dolaze s neba te da je zapravo riječ o suzama grčkih bogova.
- U 15. stoljeću sin poznatog turskog sultana se ubio udisanjem dijamantskog praha jer je vjerovao da će mu pomoći da ozdravi. On nije jedina osoba koja je tako nastradala.
- Prvi dijamanti su pronađeni u Indiji jedno stoljeće prije Krista. Sve do 18. stoljeća Indija je bila jedini izvoznik dijamanata u Europu.
Dijamant – izgled i vrijednost
Dijamanti se mogu pronaći samo u određenim vrstama tla i naslaga: ili u naplavnom pijesku, ledenjačkim smjesama i vulkanskim eruptivnim stijenama poznatim kao kimberlit.
Boja dijamanta jako varira, sve od potpuno bezbojnih, prozirnih, neprozirnih pa čak i crnih. Prozirni i bezbojni dijamanti koriste se u izrađivanju nakita, a posebno su cijenjeni blijedoplavi dijamanti no njih je vrlo malo i jako se rijetko nalaze.
Iako mnogi ljudi misle da su dijamanti samo prozirni to nije istina jer ima jako mnogo luksuznih i vrlo skupih dijamanata u boji. Ljubičasti i žuti su prilično česti, a najrjeđi su crveni, zeleni i plavi dijamanti pa su oni i najcjenjeniji.
Više od 90% dijamanata nema boje, a oni koji imaju dobili su ga zbog nekih prirodnih događaja poput promjene tlaka, temperature, svjetlosti i slično. Neki su crveni, plavi, ljubičasti, zeleni, a neki smeđi, no svima im je zajedničko da su jako rijetki, a samim time i posebni i skupi.
Što dijamantu daje sjaj? Lom svjetlosti je ono što svaki dijamant čini posebnim i drugačijim. Dobro rezani i brušeni dijamant vraća svjetlost prema promatraču zbog čega se ovome čini da dijamant bliješti. Rezanje dijamanata stoga mora biti jako precizno i mora se raditi s velikim oprezom.
Svaki dijamant ima svoju vrijednost, a ona se određuju pomoću 4 svojstva: boja, čistoća, rez i karat, što se na engleskom poznaje kao 4C: color, clarity, cut and carat.
Karat označuje težinu dijamanta: svaki karat ima 200 mg pa se po broju karata lako može odrediti njegova težina.
Najpoznatiji svjetski dijamanti
Najpoznatiji dijamant na svijetu zove se Hope, što na engleskom znači „nada“, ali svoju reputaciju ne duguje svojem lijepom imenu već svojoj ozloglašenosti.
Riječ je o dijamantu za kojeg se smatra da donosi lošu sreću svojim vlasnicima, počevši od kralja Luja XVI i Marije Antoinette koji su umrli na giljotini, Jacques Coletta koji je počinio samoubojstvo nakon kupnje ovog dijamanta, princa Kantovskog koji je umro na ratištu pa sve do Jeana Taverniera koji je umro užasnom smrću: rastrgale su ga divlje životinje.
Danas se dijamant nalazi u muzeju Smithsonian, kojem ga je darovao njegov posljednji vlasnik, Harry Winston. Tamo se ovom dijamantu jedinstvene plave boje s 45,52 karata mogu diviti svi posjetitelji muzeja.
Najveći dijamant na svijetu Cullinan pripada britanskoj kraljici. Prvotni dijamant koji je pronađen u južnoafričkim rudnicima dijamanata 1905. godine bio je prevelik pa je rastavljen na nekoliko dijelova. Najveći dio kamena zove se „Prva Zvijezda Afrike“, kruškolikog je oblika i nalazi se u kruni. Ovaj dijamant ima čak 530 karata.
Još jedan poznati dijamant imenom Regent postao je poznat širom svijeta po lošoj reputaciji. Iako se danas nalazi u Louvreu, imao je vrlo zanimljiv put, počevši od 1701. godine kada je pronađen u Indiji. Prvo je bio u vlasništvu engleskog premijera, zatim francuskog regenta po kojemu je i dobio ime da bi završio u kruni Louisa XV. Nakon toga ga je Napoleon Bonaparte, poznati francuski vojskovođa, dao ugraditi u držak svog mača.
Ostali poznati dijamanti
Možda niste čuli za dijamant Sancy, ali ovaj žuti dijamant koji ima 55 karata također je vrlo poznat. Ime je dobio po francuskom veleposlaniku iz 16. stoljeća koji je živio i radio u Turskoj. On ga je poklonio francuskom kralju Henryju III koji ga je, ni manje ni više, nosio u svom šeširu. Kasnije je stigao u ruke engleskog kralja Jamesa I, ali nakon toga je promijenio još mnogo vlasnika. Danas se također nalazi u Louvreu.
No zasigurno ste čuli za Koh-I-Noor, slavni dijamant za kojeg se vjerovalo da njegov vlasnik vlada svijetom. Legenda o kamenu je intrigantna i seže još u doba prije Krista, kada je nastao ovaj dragi kamen. Danas se nalazi u kruni kraljice Viktorije, iako su se britanska i indijska kraljevska obitelj stoljećima sporile oko njega.
Jubilee je dijamant koji svakoga očara svojim izgledom: prekrasni bezbojni dijamant od 245 karata otkriven je u Južnoj Africi, krajem 19. stoljeća, a danas se nalazi u vlasništvu jednog od najpoznatijih draguljara i kolekcionara na svijetu, Roberta Mouawada. Spomenut ćemo još dva dijamanta: Centenary i Milenijsku zvijezdu. Prvi je nađen u južnoj Africi 1986. godine i ima 273 karata, a vlasnik mu je De Beers grupa. Milenijska zvijezda jedan je od najbesprjekornijih dijamanata, težak je 204 karata i središnji je kamen poznate kolekcije Millenium Diamonds. On je jedan od 11 kamena iz kolekcije plavih dijamanata i smatra se najvrjednijim od njih.
