Koliko god smo fascinirani vulkanima i njihovim izgledom i snagom, toliko smo istovremeno svjesni njihove razorne moći i velikog utjecaja kojeg imaju na život ljudi koji žive u njihovoj blizini. Ovi neobični prirodni oblici uistinu su zanimljivi za proučavanje i često imaju izuzetno lijep oblik i izgled, ali u njima se krije velika opasnost ako su u pitanju aktivni vulkani.
Što su vulkani?
Što su vulkani? Riječ vulkan dolazi od imena rimskog boga vatre Vulkana, a opisuje geološku tvorbu i otvor u zemljinoj kori koji je povezan s izvorom magme daleko ispod zemljine površine pa se zbog toga u tom otvoru nalaze lava, pepeo i razni plinovi koji ovim „dimnjakom“ mogu izaći na zemljinu površinu.
Vulkani imaju poseban stožasti oblik upravo zbog tih procesa koji se događaju u njemu: tijekom godina iz otvora u zemlji izlaze lava i pepeo koji izgrađuju ono što zovemo vulkanski krater. No nisu svi vulkani stožasti, ima ih različitih oblika.
Vulkani se na Zemlji nalaze na određenim područjima koji im najviše odgovaraju za razvoj, a to su mjesta dodira tektonskih ploča, a često se pojavljuju i na područjima u kojima vlada jako visoka temperatura cijele godine, za što su najbolji primjer Havaji, koji nisu na dodiru ploča ali postoji stalna vulkanska aktivnost.
Vulkani osim na Zemlji postoje i u svemiru pa tako mnogi planeti i mjeseci imaju vulkane na svojim površinama.
Koje vrste vulkana poznajemo?
Nisu svi vulkani isti, a osnovna razlika među njima odnosi se na njihovu aktivnost i na način postanka. Prema tome se i dijele u nekoliko skupina.
Prema postanku se dijele na sljedeće tri skupine vulkana:
- Eksplozivni vulkani – oni koji nastaju eksplozijom u kojoj nema mnogo lave, ali ima jako puno vulkanskog materijala u većim i manjim komadima i prašine. Takvi vulkani oko svog dna imaju formiran prsten oko kratera
- Lavični vulkani – ovo su vulkani kod kojih nema erupcije, ali dolazi do izlijevanja lave oko kratera. To su vulkani bez stožaste kupe i najviše ih ima na havajskom otočju
- Stratovulkani – ovo je mješovita vrsta vulkana koja uključuje djelovanje tipično i za eksplozivne i za lavične vulkane. Najbolji primjer za ovakvu vrstu vulkana su talijanski vulkani Etna i Vezuv.
Prema aktivnosti vulkani se dijele na tri skupine:
- Aktivni vulkani – to su vulkani za koje se smatra da mogu eruptirati u bilo kojem trenutku. Oni su nepredvidivi, a ne može se predvidjeti niti jačina niti duljina njihove aktivnosti.
- Uspavani vulkani – ovo je vrsta vulkana koja dugi niz godina nije imala erupciju niti velikih aktivnosti, ali se ne isključuje njegovo buđenje i postajanje aktivnim
- Neaktivni ili izumrli vulkani – ovdje je riječ o vulkanima koji nisu aktivni nekoliko tisuća godina i u njima nema naznaka nikakve vulkanske aktivnosti.
Aktivni vulkani
Kao što smo gore otkrili najopasnija vrsta vulkana su naravno aktivni vulkani. Na svijetu ih ima priličan broj, ali mi ćemo vas upoznati s onima koji su do sada bili najaktivniji i koji su potencijalno najopasniji. S obzirom na to da ih je mnogo odabrali smo one koji se najčešće spominju.
Na svijetu postoji preko tisuću vulkana koji mogu potencijalno eruptirati, a najviše ih ima na Aljasci, Havajima, u SAD-u i na Islandu.
Etna na Siciliji
Etna je nedvojbeno najaktivniji vulkan u Europi koji vrlo često eruptira stoga su u njega uprjete mnoge oči, osobito zbog njegove strašne erupcije 1669. godine kada je lava prekrila najveći sicilijanski grad i okolna sela, uzevši veliki broj života.
Ovo je najviši aktivni vulkan u čitavoj Europi (3357 metara!), a njegova površina iznosi čak 1250 km četvornih. Erupcije se u ovom vulkanu događaju više od pola milijuna godina. Vulkan sada ima četiri kratera od kojih je najaktivniji upravo najmlađi krater.
Područje Etne vrlo je slično površini mjeseca jer je tijekom prijašnjih erupcija nastalo preko tri stotine manjih kratera.
Vezuv kod Napulja
Najopasniji europski aktivni vulkan je Vezuv, koji se nalazi na mjestu na kojem su se sudarile Europska i Afrička ploča. Smješten je u blizini Napulja, velikog milijunskog grada u Italiji.
Ovaj je vulkan poznat po svojim čestim erupcijama – znanstvenici tvrde da je do sada eruptirao pedesetak puta.
Njegova najpoznatija erupcija bila je 79. godine i zatrpala je Pompeje čemu još i danas možemo svjedočiti na tom mjestu.
Stromboli u Italiji
Stromboli ili „Vatreni otok“, kako ga nazivaju njegovi stanovnici, jedan je od otoka Liparskog arhipelaga. Liparsko otočje je vulkansko otočje i zbog svoje posebnosti i ljepote uvršteno je na listu svjetske baštine.
Stromboli je najudaljeniji otok od svih deset Liparskih otoka i na njemu se nalazi istoimeni vulkan visok gotovo jedan kilometar i jedini aktivni vulkan u južnoj Europi, uz već gore spomenutu Etnu.
Ovaj je vatreni otok dom petstotinjak stanovnika koji se ne žele preseliti s otoka, dok se većina prijašnjih stanovnika odselila nakon snažnih erupcija početkom dvadesetog stoljeća.
Eyjafjallajökull na Islandu
Vulkan čije je ime uistinu teško izgovoriti jedan je od napoznatijih islandskih vulkana koji se nalazi u blizini još dva aktivna vulkana – Mt. Hekla i Mt. Katla. Ovaj je vulkan prekriven ledenom kapom od gotovo četrdeset kilometara kvadratnih.
Eyjafjallajköull je stratovulkan i dio je islandskog lanca vulkana što vrlo često znači da kada jedan od vulkana izbacuje da će to činiti i ostali.
Ovaj vulkan nije bio aktivan vrlo dugo, od davne 1823. godine no 2010. godine došlo je do njegove vulkanske erupcije.
Fagradalsfjall na Islandu
Fagradalsfjall je vulkan koji leži samo 30-ak kilometara dalje od glavnog grada Islanda, Rejkjavika. Njegova je posljednja erupcija bila 2021. godine, a istovremeno je zabilježeno više od 40 tisuća malih zemljotresa u tom periodu. Oni su bili toliko slabi da se nisu osjetili na površini, ali mnogo govore o njegovoj vulkanskoj aktivnosti.
Ova je vulkanska erupcija započela 19. ožujka i trajala je mjesecima. Uključivala je sporo izbacivanje lave i povremeno izbacivanje manjih grumena u zrak zbog čega je vulkan postao turistička atrakcija.
Kilauea na Havajima
Najmlađi i najaktivniji vulkan na Havajima je Kilauea, dio Nacionalnog parka Havajski vulkani. Ukupno ima pet vulkana, a upravo je ovaj često aktivan.
Njegova je zadnja erupcija bila 2021. godine, a tri godine prije toga tijekom njegove erupcije uništeno je na stotine kuća, a nekoliko ljudi je i ozlijeđeno jer su promatralo erupciju preblizu vulkanu.
Erta Ale u Etiopiji
Najnepristuapčniji vulkan na svijetu nalazi se u Etiopiji, u pustinji Afar. Ova je pustinja najtoplija i najnegostoljubivija pustinja na svijetu, a u vulkanu se nalazi veliko jezero lave. Jezero je uistinu neobično, a 2004. godine zamrzlo se na 20 mjeseci.
Vulkan nema kratera već je riječ o ogromnom vulkanskom lijevku dugom 1800 metara i širokom 750 metara. Vulkan je u posljednje vrijeme više aktivan pa je pod posebnom prismotrom.
Samo šačica ljudi svake godine dolazi vidjeti ovaj vulkan jer je vrlo nepristupačan – potrebno je pješačiti 13 kilometara na temperaturi zraka od 50 C kako bi bili dovoljno blizu da vidite središte vulkana.
Nyiragongo u Kongu
Nyiragongo je jedan od najvećih afričkih aktivnih vulkana. Od kraja 19. stoljeća ovaj je vulkan eruptirao preko trideset puta.
Ovaj vulkan ima više kratera, a glavni je krater širok čak 2 kilometra i u njemu se nalazi najveće jezero lave na svijetu.
Velika nasilna erupcija dogodila se 1977. godine kada je došlo do urušavanja kratera, a erupcija koja je trajala 60 minuta odnijela je nekoliko stotina života, izbrisavši obližnja sela s lica zemlje.
2002. godine došlo je do sljedeće veće erupcije, ali spriječena je veća šteta. Iako je umrlo 147 ljudi, većina ljudi je na vrijeme evakuirana. Od tada je vulkan konstantno aktivan.
Chaiten u Čileu
Chaiten je vulkan smješten na samom jugu Čilea i jedan je od novije probuđenih vulkana. Ovaj je mali 962 metra visoki vulkan mirovao tisućama godina, a do njegove je aktivacije došlo u proljeće 2008. godine. Vulkan ima zabilježene periodične aktivnosti stoga je stalno pod prismotrom.
Yasur u Tihom Oceanu
Yasur je najpoznatiji stratovulkan koji se nalazi na jugoistočnom dijelu otoka Tanna i iznimno je aktivan. Vrlo je poznat u svijetu vulkana jer je riječ o malom vulkanu visokom tek tristotinjak metara koji je nevjerojatno aktivan. U njemu se redovno događaju male eksplozije za koje se smatra da traju već stotinama godina.
Erebus na Antarktiku
Najjužniji vulkan na svijetu svoj je dom pronašao na najhladnijem svjetskom kontinentu, Antarktici. Ova je planina Mount Erebus visoka 3794 metra, a na samom njenom vrhu se nalazi otvor koji otkriva da je zapravo riječ o vulkanu okovanom u snijeg i led.
U Erebusovom krateru se nalazi jezero lave koje je nastalo prije pola stoljeća, milijunima godina nakon njegove prve aktivnosti.
Ovo je vulkan kojeg prati tragična priča o smrti 257 ljudi koji su izgubili živote prilikom panoramskog razgledavanja Antarktika. Greškom pilota avion se zabio u Erebus i prouzročena je najveća tragedija ikad zabilježena u Novom Zelandu (riječ je bila o avionu Air New Zealand pa je većina putnika bila iz ove države).
Aktivni vulkani Indoneziji (Sinabung, Dukono, Merapi, itd.)
U Indoneziji aktivni vulkani nisu ništa čudno jer ih trenutno ima preko 130 čemu je razlog smještaj otočja. Indonezijski otoci se nalaze u seizmički jako aktivnoj zoni koja se naziva „pacifički vatreni prsten“. Upravo se na ovom mjestu susreću velike tektonske ploče koje uzrokuju česte potrese i vulkanske erupcije.
Jedan od takvih vulkana nalazi se na planini Merapi i taj se vulkan smatra najaktivnijim vulkanom u čitavoj Indoneziji. On se nalazi na otoku Javi i visok je ogromnih 2968 metara. Upravo zbog njegovih čestih aktivnosti mještani mu se ne približavaju na manje od pet kilometara, osobito nakon njegove posljednje erupcije iz 2010. godine koja je odnijela živote 347 ljudi.
Popocatepetl u Meksiku
Najpoznatiji meksički vulkan udaljen je od glavnog grada Meksika, Mexico Cityja, otprilike 70 kilometara. Vulkan je visok 5426 metara, a njegova posljednja erupcija bila je 2000. godine. Vulkan od tada povremeno eruptira.
U području oko vulkana kojeg Meksikanci od milja nazivaju Popo ili „planina dima“ živi čak 50 tisuća ljudi.
Šiveluč u Rusiji
Šiveluč je vulkan koji se nalazi na ruskom poluotoku Kamčatki i jedan je od vulkana čije je djelovanje u kontinuiranom porastu.
Vulkan je star 60 do 70 tisuća godina, a ime mu je izvedenica njegovog starog naziva „Sujelič“ što znači „planina koja dimi“. On je najsjeverniji aktivni vulkan na ovom poluotoku, a poznat je po iznimno visokim stupovima pepela koje stvara – do 15 kilometara u visinu.
Aktivni vulkani u Hrvatskoj
Hrvatska nije zemlja aktivnih vulkana, ali u njoj se nalazi jedan ugasli fosilni vulkan kojeg je interesantno obići. Vulkani u Hrvatskoj se stoga zapravo svode na samo jedan vulkan.
Vulkan Gaveznica se nalazi u Hrvatskom zagorju, u blizini grada Lepoglave na području koje nazivamo Kameni vrh. Ovo je jedini sačuvani fosilni vulkan u Republici Hrvatskoj pa je stoga i zaštićeni geološki spomenik prirode.
Vulkanski turizam – uzbuđenje koje odnosi živote
Vulkanski turizam je najneobičnija i najopasnija vrsta turizma koja ima mnoštvo poklonika. Masovni turistički obilasci vulkana u nekim su dijelovima svijeta normalni, ali u prošlosti je dolazilo do velikih tragedija na tim područjima.
Primjer za vulkanski turizam koji je odnio mnogo nevinih života je Vezuv u Italiji, koji je eruptirao dok se u njegovoj blizini nalazio turistički autobus. Tom je prilikom ogroman kamen kojeg je izbacio vulkan ubio polovicu ljudi u tom autobusu.
Isto tako, erupcija vulkana Anak Krakatau uzrokovala je tsunami koji je ubio na stotine turista koji su došli gledati vulkan.
Što su supervulkani?
Već i sam naziv sugerira da je riječ o opasnoj vrsti vulkana: supervulkani su naime vulkani velike razorne moći, a jedan od takvih je supervulkan Campi Flegrei, koji se nalazi na udaljenosti od 15 kilometara do Napulja. Erupcija ovakvog vulkana je višestruko veća nego kod običnih vulkana, ali srećom se događa vrlo rijetko.
Još jedan jako poznati supervulkan nalazi se u Sjedinjenim Američkim Državama, u Nacionalnom parku Yellowstone. On je imao samo tri erupcije u povijesti, a posljednja bila prije više od pola milijuna godina. Ne postoje naznake da bi mogao eruptirati u bliskoj budućnosti.
Znanstvenici su napravili teoretski izračun o jačini erupcije ovog vulkana kako bi svijetu predočili kako bi ona izgledala. Vulkan bi eruptirao snagom od nekoliko atomskih bombi, u zrak dignuti količinu pepela koja bi prekrila sve države Srednjeg zapada, ubila sve biljke i životinje na tom području te uzrokovala uništenje kompletne srednjezapadne električne mreže.
