in ,

Najpoznatiji rimski carevi – 12 koje povijest pamti

Znate li koji su najpoznatiji rimski carevi? Rijetko koje povijesno razdoblje je imalo veći utjecaj na čovječanstvo od razdoblja starog Rimskog carstva. Rimsko carstvo oblikovalo je zapadnu civilizaciju, a tragove njegova utjecaja možemo pronaći gotovo bilo gdje, počevši od grčkog alfabeta i rimskog kalendara koji se danas koriste gotovo svugdje u svijetu.

Rim nije uvijek bio carstvo: započinje kao kraljevina u kojoj su na vlasti bili monarsi, pa zatim postaje republika u kojemu sam Rim bira svoje namjesnike da bi na kraju postao carski Rim, u kojem vrhovni vladar, ponekad uz Senat, vlada čitavim carstvom. 

rimski carevi
FOTO: UNSPLASH

Neki od kraljeva i careva bili su diktatori i tirani, brutalni i nasilni, dok su drugi bili tinejdžeri koji su jedva bili u stanju voditi carstvo te nisu imali nikakva iskustva s politikom.

Neki su pak bili iznimno snažni, pošteni i utjecajni vladari. Bili su omiljeni u narodu i učinili su Rim naprednijim za svoje vladavine. Rimski carevi u povijesti su bili neki od najpoznatijih vladara.

Neovisno o tome o kojoj vrsti vladara je riječ, do sada ste sigurno čuli za mnoge rimske vladare koji su ostavili velik trag u povijesti, neki na dobar način, a neki na lošiji. Podsjetimo se koji su to rimski carevi i sjetimo se njihovih (ne)uspjeha.

Julije Cezar

Gaj Julije Cezar bio je posljednji vladar rimske republikanske ere te tehnički nikada nije bio priznat kao car. Ipak, nemoguće je pričati o prijelazu republike u carstvo bez da spomenemo Cezara, čije je ime najpoznatije od svih careva. Kad ljudi čuju sintagmu rimski carevi, većini je prva asocijacija upravo Julije Cezar.

On ne samo da je bio dobar vojskovođa koji je osvojio Španjolsku i Galiju, već je bio i uspješan reformator Rimskog Carstva. Vladao je u dobu Prvog trijumvirata koji je osnovao s Markom Krasom i Pompejem, koji su dijelili najvišu poziciju u državi. 

Cezar je povećao broj članova rimskog Senata kako bi bolje predstavljao sve građane što mnogo govori o njegovim političkim nazorima.

Također je uspostavio Julijanski kalendar koji mi još danas koristimo. Ovaj kalendar s 365 dana i 12 mjeseci prvi puta je uveo koncept prijestupne godine. 

Reforme koje su nastupile za vladavine Cezara bile su dobro primljene među pukom te je on stoga bio jedan od najpopularnijih rimskih careva. Ipak, ovaj sentiment nisu dijelili članovi rimske elite koji su ga, preplašeni njegovim rastom moći, brutalno ubili. 

Vodio je avanturistički život: u mladosti je otet od strane pirata, a velik dio života proveo je kao slavni vojskovođa. Upravo su njegovi pothvati kao vojskovođe pronijele dalek glas o njemu i učinile ga poznatim diljem svijeta.

Julije Cezar
FOTO: UNSPLASH

Jedan od njegovih poznatijih pohoda je onaj izazvan smrti Pompeja koji je u nadi da će nakon raspada sedmogodišnje vladavine trijumvirata odlučio tražiti pomoć u borbi za vlast protiv Cezara. 

Mladi faraon Ptolomej VIII obećao je Pompeju pomoć, no kada je došao na egipatsko tlo ubio ga je u nadi da će to spriječiti Cezara da napadne Egipat. Ipak, ovo ga nije spriječilo i on je ušao u Egipat te se ubrzo našao usred građanskog rata između Ptolomeja VIII i Kleopatre

Cezar ubrzo postaje Kleopatrin ljubavnik i pomaže joj u skidanju Ptolomeja s vlasti, čime je dobio svoju osvetu i okončao rat u Egiptu. Njegova veza s Kleopatrom rezultirala je i djetetom. 

Nakon raspada Prvog Trijumvirata Cezar je vladao kao diktator, što je posebno razbjesnilo njegove političke protivnike i u konačnosti izrodilo raspadom Republike. 

Ova vladavina, kao što smo već spomenuli, bila je u korist puka što je rezultiralo Cezarovim atentatom. Skupina senatora bojala se da će Cezar postati kralj i da će oni izgubiti moć te su se stoga urotili i prevođeni Gajem Kasijem izboli Cezara čak 23 puta, okončavši njegov život i dugu vladavinu. 

Umirući, Cezar se u svom posljednjem dahu obratio jednom od svojih prijatelja, Marku Juniju Brutu. Iako je Shakespeare u svojoj tragediji opisao njegove zadnje riječi vladara kao „I ti, Brute?“ znamo da se ovo zapravo nije dogodilo. Najveći izdajica nije bio Brut već Decim Junije, još jedan od izdajica među senatom. 

Decimus je bio jedan od najbližih Cezarovih prijatelja i imao je njegovo puno povjerenje. Dakle, Cezar nije bio pretjerano iznenađen specifično Brutovom izdajom, i njegove zadnje riječi su prema izvorima bile „I ti, dijete moje?“.

Car August

Gaj Julije Cezar Oktavijan, kao car poznat pod nazivom August, a Oktavijan prije nastanka Carstva, prvi je službeni car Rimskog Carstva te se često spominje kao najutjecajniji rimski car. 

Uspješno je predvodio Rim tijekom njegove transformacije iz republike u carstvo te tijekom brojnih burnih godina nastalih nakon smrti njegova praujaka Julija Cezara. Njegova vladavina označava razdoblje mira zvano „Pax Romana“ u kojemu Rim doživljava procvat gospodarstva i umjetnosti. 

August je provodio brojne reforme, a najinteresantnija je reforma kojom je nagrađivao obitelji s više od troje djece i kažnjavao brakove bez djece. Upravo je zato u to vrijeme carstvo doživjelo velik porast stanovništva. Zanimljivo je da je August preimenovao rimski mjesec Sextilius po sebi te je i dan danas na mnogim jezicima kolovoz neka verzija riječi „August“. 

Oktavijeva vladavina nije započela najjednostavnije. Njegova vlast započinje u Drugom trijumviratu koji je osnovao s Markom Antonijem i Markom Emilom Lepidom.

Prema ovom sporazumu, Antonije dobiva Istok države, Lepid Afriku, a Oktavijan Zapad. Oktavijan postaje neupitan vladar Rimskog Carstva tek nakon raspada Drugog Trijumvirata, uzrokovan Antonijevom aferom s Kleopatrom. Rimski carevi često su bili uvučeni u razne ljubavne afere, ali to im je bio i opis posla, zar ne?

Naime, Marko Antonije je nedugo nakon uspostave Trijumvirata započeo vezu s egipatskom kraljicom Kleopatrom koja mu je rodila blizance. Antonije je živio u Egiptu sve dok nije bio prisiljen vratiti se u Rim. Njegov šogor i supruga podigli su pobunu protiv Oktavijana koja je bila neuspješna i Antonije je morao smanjiti prouzročenu štetu. 

Oženio je Oktavijanovu sestru Oktaviju Minor kako bi dobio pomirenje, no još uvijek mu je srce pripadalo Kleopatri. Oni su, iako je Antonije oženjen za Oktaviju, svoju vezu pokazivali u javnosti i paradirali svoju djecu provocirajući Rim koji nije priznavao takve brakove. 

Dok se sve ovo događalo Oktavijanova vladavina je jačala, a Lepid je bio eliminiran iz trijumvirata pod izgovorom da je podigao pobunu. Ubrzo nakon toga Antonije se razvodi od Oktavije, a sada razbješnjen Oktavijan objavljuje rat ne samo Antoniju nego i njegovoj ljubavnici Kleopatri. 

Nakon poraza Antonije i Kleopatra bježe u Egipat, no nakon ulaska Oktavijana u Aleksandriju, odlučuju počiniti samoubojstvo. Antonije se prvi ubija misleći da je Kleopatra već mrtva, a ona biva zarobljena. Na kraju ugrizom otrovne zmije napokon uspijeva počiniti samoubojstvo. 

Nakon smrti Antonija Oktavijan postaje car po svemu osim po imenu, a nedugo nakon dobiva i ime August. Ne mogu se mnogi rimski carevi pohvaliti činjenicom da je po njima nazvan mjesec kolovoz. 

Car Tiberije

Tiberije Cezar drugi je rimski car koji na vlast dolazi isključivo zbog svojih vojnih sposobnosti i veze s Augustom koji mu je bio otac po svemu, osim po krvi. Rimski carevi u mnogočemu su bili vrlo dobri, ali nisu svi bili vrsni vojnici kao što je bio Tiberije Cezar.

Njegov otac nije volio cara Augusta i držao je Tiberija u izolaciji, no njegova majka imala je puno veće planove za svoje dijete. Naime, njegova majka se rastala i odlučila oženiti upravo cara Augusta, što su mnogi smatrali podmuklim korakom da približi svom sina tronu. 

Tiberije nije bio pretjerano zainteresiran za politiku, ali je zato Rimu stekao iznimno mnogo teritorija. Tijekom njegove vladavine Rimsko Carstvo doživjelo je vrhunac ekspanzije, a Carstvo se protezalo visoko na sjever, čak do područja današnje Hrvatske i Njemačke. 

rimsko carstvo
FOTO: UNSPLASH

Mnogi smatraju da je bio voljen na početku svoje vladavine, no zbog nesreće koja ga je zatekla došlo je do promjene njegova karaktera. Car Augustus ga je natjerao da se rastavi od svoje prve ljubavi i oženi njegovu kćer Juliju, promiskuitetnu ženu koju je Tiberije prezirao. 

On je razotkrio radnje svoje nove žene koju su na kraju protjerali, a nakon smrti svoje prve žene izolirao se na otok Capri gdje je bio do kraja svoje vladavine. 

Ovo je loše utjecalo na njegov imidž u javnosti jer je u to vrijeme bio vladar samo po nazivu, a njegov odlazak smatrao se besramnim. S vremenom paranoja postaje njegova svakodnevica, sve do njegove smrti.

Car Kaligula

Gaj Cezar August Germanik, poznatiji pod nazivom Kaligula, jedan je od najokrutnijih rimskih careva, a njegova je vladavina oduzela mnoge živote. 

Kaligula je svoj nadimak dobio još u djetinjstvu, kada je živio na očevoj postaji gdje je nosio minijaturnu uniformu. Kaligula u prijevodu zapravo znači „mala čizma“, što znači da ga je dobio zbog svoje uniformiranosti. 

Iako je poznat po svojoj grubosti, ovaj zloglasni rimski car strašno je volio svog konja Incitata kojemu je izgradio vlastitu mramornu štali i kojega je imenovao u senatora kako bi pokazao da kao vladar ima neograničenu moć i kako bi ponizio druge senatore. 

Tijekom svoje vladavine Kaligula je bio iznimno rastrošan i neumjeren: gradili su se hramovi i kazališta, obnavljali akvadukti, a jedan od najbizarnijih pothvata je njegova izgradnja plutajućeg mosta preko cijelog zaljeva iz svoje osobne zabave. Da, da, rimski carevi nekad su bili previše orijentirani ka hedonizmu.

Bio je agresivan i drzak, mučio je senatore i spavao s njihovim ženama samo kako bi pokazao da može. Njegova rasipnost polagano je iscrpljivala državnu riznicu, koja se nije više mogla podmiriti porezima što je dovelo do njegovog pada.

Senatori su se skupa s vojskom pobunili protiv cara i izboli ga nožem što je rezultiralo u njegovoj smrti i usponu cara Klaudija koji je stabilizirao carstvo i oporavio ga nakon Kaligule.

Car Neron

Lucije Domicije Neron naslijedio je Klaudija koji je državu nakon Kaliguline vladavine uspio ustabiliti i vratiti u normalu. Nažalost, stabilnost nije dugo trajala, jer Neron postaje kralj sa svega sedamnaest godina. Možemo vidjeti da rimski carevi nisu imali predvidive živote te je rijetko gdje postojalo neko univerzalno pravilo.

Na početku vladavine pokazao je ljubav za umjetnost, podupirući kazalište, no njegova vladavina ubrzo se pretvorila u kaos: bio je razuzdan, ubijao je sve svoje političke protivnike i oštro progonio kršćane. 

Nakon smrti svoje majke postao je gotovo opsesivan s umjetnošću, a izvori govore da je tijekom velikog požara u Rimu bio na krovu svoje palače, odjeven u kostim pjevajući. Ovo je jedan od razloga zašto su kružile brojne glasine da je car upravo taj koji je podmetnuo požar kako bi mogao na čistini proširiti palaču. 

Za požar je ubrzo okrivio novonastalu kršćansku religiju i krenuo sa spaljivanjem vjernika. Raskošno je obnovio Rim nakon ovog požara, no time i ispraznio državnu blagajnu pa je Rimsko Carstvo sada bilo pod velikim ekonomskim pritiskom. 

Iako je bilo puno zavjera protiv Nerona, svi pokušaju njegova ubojstva bili su zaustavljeni, a Neron je doživio svoj pad tek kada nije uspio ugasiti pobunu u Galiji nakon čega je proglašen državnim neprijateljem. 

Kada je shvatio da ne može pobjeći, Neron je počinio samoubojstvo, a njegove zadnje riječi su bile „Kakav umjetnik umire u meni!“. Njegova smrt je također važna jer s njegovom smrti nestaje Julijevsko-klaudijevska dinastija iz koje su proizašli svi dosadašnji rimski carevi.

Car Vespazijan

Nakon Neronova pada nastupa velika nestabilnost u Rimskom Carstvu. Situacija je bila toliko loša da su se u samo godinu dana izmijenila četiri cara, od kojih niti jedan nije imao uspjeha u vladanju, sve dok na vlast nije došao Tit Flavije Vespazijan. 

Tijekom svoje vladavine reformirao je cijeli financijski sustav skupljajući poreze, i vratio Rimsko carstvo na pravi put. Rim je napokon imao pune blagajne. Ne možemo reći da su svi rimski carevi bili hedonisti te da nisu brinuli za narod – međutim, većina su bili oportunisti.

Također je disciplinirao vojsku koja je sudjelovala u brojnim građanskim ratovima tijekom prošle godine i time osigurao da će njegov sin Tit naslijediti prijestolje. 

Ovo je prvi put do tada da Rimskog cara nasljeđuje njegov izravni potomak, te je Vespazijan time započeo kraljevsku dinastiju Flavijevaca koja je vladala Rimom sljedeća tri desetljeća. 

Vespazijan je poznat i po tome što je izgradio poznati Koloseum. 

Car Trajan

Marko Ulpije Trajan često se spominje kao najveći rimski car jer se njegovo doba smatra „zlatnim dobom“ Rima. Rimski carevi kao Trajan bili su carevi koji su htjeli ostaviti veliki utisak.

Trajanova vladavina obilježena je jednom od najvećih teritorijalnih širenja i označila je teritorijalni vrhunac Rimskoga Carstva koje je sada rašireno na tri kontinenta: Europu, Afriku i Aziju. 

Osim što je bio vrhunski ratnik poznat je i po svojim ambicioznim građevinskim pothvatima, poput Trajanovog stupa u Rimu. 

Osim što je bio snažan car, bio je i pravedan te je uveo brojne programe koji su pomagali siromašnom puku. Ovo je jedan od najranijih primjera socijalne pomoći u povijesti svijeta, čime se ostali rimski carevi ne mogu pohvaliti.

Car Hadrijan

Nakon Trajana na vlast dolazi Publije Elije Hadrijan, kojemu je na čuvanje ostavljen ogroman teritorij Rimskog Carstva. On u tome i uspijeva te Rimsko Carstvo zadržava svoje granice. 

Hadrijanova najvažnija ostavština jesu njegovi građevinski projekti od kojih je najpoznatiji Hadrijanov zid koji je dijelio britanski otok na pola, i označavao granicu koje je imalo Rimsko carstvo. 

Poboljšao je ceste i ojačao infrastrukturu, obnovio je Panteon koji je bio uništen u požaru, kao i Trajanov forum, gradio kupelji i slično. Njegova ljubav i interes za arhitekturu ostavili su velik trag sve do danas. 

Car Antonin Pio

Nakon Hadrijana na vlast dolazi Antonin Pio, suosjećajan i pravedan vladar koji je cijenio mir i blagostanje u svojem carstvu. 

Nastavio je mirnu vladavinu Hadrijana, ali je i ostavio velik trag u zakonodavstvu. Naime, Antonin je inzistirao da zakon bude proveden pravedno i nepristrano te je čak oslobodio neke zatvorenike koji su osuđeni u vrijeme Hadrijana, uvjeravajući Senat da je to želja preminulog cara. 

Doveo je brojne nove zakone i popravio raspadnut pravosudni sustav, te su upravo njegove reforme inspirirale zakonodavni sustav modernih zemalja. Osim što je bio pravedan, poznat je po tome da je od svih careva najbolje upravljao carskom riznicom. Naime, nakon svoje smrti ostavio je državnu riznicu s golemim viškom, što rimski carevi prije njega nikada nisu uspjeli. 

Car Marko Aurelije

Marko Aurelije Antonin poznat je pod nazivom „car filozof“ i bio je jedan od najcjenjenijih rimskih careva. Njegov najveći interes je bio upravo stoicizam, filozofija temeljena na sudbini, samoograničenju i razumu. Napisao je svojevrsni filozofski dnevnik koji se zove „Samomu sebi“

Vladao je skupa sa svojim bratom Verusom, no početak njihove vladavine obilježen je ratom i bolešću te su ubrzo shvatili da neće moći kontrolirati ovaj cijeli teritorij. Iako nije bio vojno uspješan, narod ga je smatrao definicijom razuma te je stoga bio iznimno štovan. 

Bio je najljubazniji rimski car koji je čak pokušao zabraniti gladijatorske igre te pomoći siromašnijem rimskom puku. Mnogi okrutni rimski carevi koji su vladali nakon njega su ga smatrali slabićem. 

Car Dioklecijan

Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan spasio je Rimsko Carstvo od gotovo pedesetogodišnje krize obilježene građanskim ratom, pobunama i invazijama. Rim je u to vrijeme bio iznimno politički nestabilan, a stabilnost je Dioklecijan pokušao ostvariti podjelom teritorija. 

On je vjerovao da ovako velika zemlja ne može odgovarati samo Rimu te je podijelio carstvo na dva dijela. Na zapadu je vladao Maksimilijan, a na istoku Dioklecijan, no oni nisu bili u potpunosti ravnopravni jer je Dioklecijan zadržao pravo veta. 

Ovo je neko vrijeme održalo mir u Carstvu, kao i uvođenje tetrarhija, no ubrzo Dioklecijan umire. Tijekom svoje vladavine je Dioklecijan provodio još jedan pogon kršćana koji je dodatno destabilizirao državu. Mnogi rimski carevi gradili su na području Hrvatske, a Dioklecijan je poznat po svojoj palači.

Konstantin Veliki

Konstantin Veliki, pravim imenom Flavius Valerius Aurelius Constantinus Augustus, često se smatra zadnjim zapadnorimskim carem, a važan je upravo zato što je prvi car koji se preobratio na kršćanstvo i prvi car koji je priznao kršćanstvo kao državnu religiju, uspostavljajući toleranciju svojim Milanskim ediktom koji je zabranjivao progon kršćana. 

On je također izgradio Bizant koji kasnije poprima ime Konstantinopol, a koji će postati glavni grad Istočnog Rimskog Carstva to Jest Bizantskog Carstva.

Konstantin umire od bolesti, ali se prije smrti krstio čime je postao prvi rimski car kršćanin. Još za vrijeme njegovog života dobio je naslov Magnus, koji je ostao vezan uz njega i danas.

Rimski carevi – top 12 zanimljivosti 

Rimom je vladalo mnogo vrsta careva. Rimski carevi su bili tinejdžeri, starci, umjetnici, vojskovođe, tirani, nesposobnjakovići, egoisti, pa čak i mentalno poremećeni rimski carevi. Ipak, neki se mogu izdvojiti od ostalih po nekim posebnostima koje ćemo otkriti u nastavku.

1. Car August je zbog skandala prognao vlastitu kćer na pusti otok jer je imala mnogo izvanbračnih afera, ali one nisu čudile nikoga s obzirom na to da je bila tri puta prisilno udavana. 

2. Neki rimski carevi su više voljeli životinje nego ljude. Jedna od njih je bio i Kaligula, koji je pokušao svog omiljenog konja proglasiti senatorom i umalo mu je uspjelo.

3. Hadrijanov zid, kojeg je dao sagraditi istoimeni car kako bi zaštitio Rimsko carstvo od neprijatelja sa sjevera, inspirirao je pisca „Igre prijestolja“, Georgea R.R. Martina na Zid dugačak gotovo 500 kilometara koji je štitio od Bijelih šetača.

4. Car Antonin Pio nije napuštao Rim za cijelo vrijeme svoje 23-godišnje vladavine. Ostali rimski carevi su često odlazili na putovanja i vodili ratove. 

5. Septimius Severus je bio prvi tamnoputi Rimski car, porijeklom iz Libije. 

6. Caracalla i Geta su bili rimski carevi koje mnogi uspoređuju s Kainom i Abelom, pri čemu je Geta izvukao kraći kraj.

7. Alexander Severus je bio iznimno podložan svojoj majci kojoj je na kraju prepustio i odlučivanje u svim važnim carskim poslovima zbog čega su oboje na kraju ubijeni.

8. Gordian je bio najstariji rimski car koji je ikada zasjeo na prijestolje: imao je 80 godina u trenutku kada je počeo vladati, a na vlasti je ostao samo 20 dana.

9. Car Valerijan je uhvaćen tijekom borbi s Perzijancima, nakon čega je postao njihov rob sve do svoje smrti.

10. Car Marko Aurelije Kar jedini je rimski car kojeg je ubila munja tijekom izlaska iz dvorca. 

11. Car Valentinijan I umro je od moždanog udara koji je bio uzrokovan njegovom navalom bijesa. 

12. Car Teodozije je zabranio održavanje Olimpijskih igara i sličnih poganskih festivala.

15 najljepših džamija svijeta

Iluminati – 10 pitanja o najtajnijem društvu na svijetu