Solarna oluja ili geomagnetska oluja česta je tema mnogih znanstvenih radova i mnoga su istraživanja posvećena upravo ovoj pojavi koja se ne pojavljuje jako često, ali kada se pojavi izazove veliko zanimanje i zabrinutost među znanstvenicima, ali i među ljudima koji rade u električnim opskrbnim mrežama i postrojenjima na koje solarna oluja može imati veliki utjecaj.
Što je solarna oluja i kako nastaje?
Riječ je o izbačaju sunčeve plazme koji se dogodi kada dođe do eksplozije sunčeve pjege prilikom čega sunce izbacuje ogromnu količinu solarnog materijala, a po tvrdnjama nekih znanstvenika riječ je o sto tisuća puta većoj količini energije nego što je nuklearna energija. No, s obzirom na to da se nalazi milijunima kilometara daleko od Zemlje ta se energija raspršuje u mnogo pravaca u svemiru i ne čini jako veliku štetu Zemlji te niti ne dopire do neke udaljenije planete Sunčevog sustava.
Solarna ili geomagnetska oluja nastaje erupcijom plazme ili plina sunčeve pjege pri čemu nastaje plin koji je električki nabijen i kojem treba otprilike 24 sata da stigne do Zemljine površine.
Do solarne oluje dolazi otprilike svakih 11 godina i to se događa već milijunima godina. Tada će magnetni kavez malo popustiti i obnoviti se, pa je u tom periodu moguće stvaranje solarne oluje tj. izbačaja solarne plazme u svemir.
S obzirom na to da zemlja oko sebe ima magnetski pojas kojim se štiti od naelektriziranih čestica mi smo djelomično zaštićeni od jačih posljedica solarne oluje, ali to ne vrijedi i za astronaute koji se nalaze u svemirskim orbitama, satelite i svemirske stanice koji mogu pretrpjeti veliku štetu zbog naelektriziranih čestica koje se stvaraju prilikom solarne oluje.
Solarna oluja u prošlosti
Ipak, postoji nekoliko primjera iz prošlosti kada je geomagnetska oluja prouzročila velike probleme i na Zemlji, i to u elektro-opskrbnoj mreži. Jedan od takvih primjera je geomagnetska ili solarna oluja koja je 1989. godine pogodila područje Quebeca te uzrokovala nestanak struje u više milijuna kućanstava – električki nabijeni plin koji je stigao sa sunca udario je u zemljino magnetsko polje, poremetio ga i uzrokovao kvar električne mreže koji se nije mogao riješiti više sati jer je kompletna električna mreža bila u padu.
Upravo nakon ovog događaja povećala se količina vremena i resursa posvećena istraživanju solarne oluje koje se sada pokušavaju predvidjeti, kako bi se što brže djelovalo i osiguralo opskrbne sustave da se bolje obrane od njih i da se smanji šteta na električnim postrojenjima.
Zanimljivosti
1. Jeste li znali da je polarna svjetlost posljedica sunčevog vjetra to jest magnetiziranih čestica koje sunce izbacuje u svim smjerovima? Sunčeva aktivnost dovodi do nastanka Aurore borealis na sjevernoj zemljinoj hemisferi i Aurore australis na južnoj zemljinoj hemisferi i to na polarnom području pa je nazvana polarnom svjetlosti. No, sunčev vjetar nije toliko opasan, ali ako preraste u oluju mogao bi biti vrlo ozbiljan problem.
2. Evo koje su česte posljedice elektromagnetskih oluja:
- Otklon kompasa u polarnom području
- Smetnje u radu komunikacijskih satelita
- Smetnje u radu kratkovalnih uređaja
- Kvar električnih vodova i mreže
- Gubitak telekomunikacijske mreže
3. Najpoznatija solarna oluja bila je ujedno i najveća oluja zabilježena, a zove se Carringtonov događaj. Dogodila se krajem ljeta 1859. godine i trajala je 6 dana. Ime je dobila po britanskom astronomu Christopheru Carringtonu koji je promatrao sunčeve baklje, a one su uzrokovale pojavljivanje polarne svjetlosti i na mjestima izvan polarnih područja. Polarna svjetlost se tako mogla vidjeti u Rimu, ali i na Havajima. Ova je solarna oluja uzrokovala veliki porast električnog napona i to u tolikoj mjeri da su pregorjele brzojavne linije, a u nekim se brzojavnim postajama zapalio i brzojavni papir.
4. Mnogi od nas ne znaju da je 2012. godine došlo do velike solarne erupcije koja je gotovo pogodila Zemlju. Znanstvenici smatraju da je bila jačine gotovo identične Carringtonovom događaju i smatra se da je mogla uzrokovati velike štete elektroničkim uređajima u svim područjima svijeta. Znanstvenici su čak izračunali da bi procijenjena šteta mogla biti oko 2 bilijuna dolara, a da bi za popravak mreže trebalo između 5 i 10 godina.
5. Iako postoji mogućnost da će Zemlju pogoditi velika solarna oluja ta je mogućnost mala, ali ako se to dogodi imamo jednu prednost, a to je da se takva solarna oluja može previdjeti neko vrijeme unaprijed, ponekad nekoliko sati, a ponekad i nekoliko dana unaprijed, što bi omogućilo da se pripreme, zaštite ili ugase transformatorske mreže na površini kako bi se izbjegli veći kvarovi.
