Komet je tijelo u Sunčevom sustavu koje se sastoji od jezgre od leda, prašine i stijena, a putuje kroz svemir po eliptičkim putanjama oko Sunca.
Kometi su često opaženi kao svijetle i repate zvijezde kada se približe Suncu. Kada se komet približi Suncu, toplota počinje isparavati led na površini, stvarajući plinovite oblake oko jezgre. Ti plinovi i prašina tvore karakteristični rep komete koji može biti vidljiv sa Zemlje.
Većini ljudi je najpoznatiji Halleyev komet kojeg krasi izuzetan sjaj tijekom njegovog putovanja.
Kometi se pojavljuju periodično, poput gore spomenute Halleyeve komete, koja dolazi blizu Zemlje svakih 76 godina. Međutim, većina kometa putuje daleko izvan granica našeg Sunčevog sustava i rijetko se vidi.
Zašto je komet zanimljiv znanstvenicima?
Kometa u svemiru ima uistinu mnogo, a neki od njih su vidljivi i sa Zemlje. Sve više kometa otkriva se iz svemirskih letjelica. A neke od tih letjelica su namijenjene njihovom presretanju jer znanstvenici pokušavaju otkriti više o njima.
Proučavanje kometa pomaže nam razumjeti povijest i evoluciju Sunčevog sustava, kemijske procese u svemiru te moguće opasnosti i utjecaje komete na Zemlju stoga su oni vrlo zanimljivi znanstvenicima.
Komet je dobar izvor informacija o ranom Sunčevom sustavu. Komete su nastale prije otprilike 4,6 milijardi godina, istovremeno s formiranjem Sunčevog sustava.
Iz tog razloga, proučavanje kometa pruža uvid u uvjete i kemijske procese koji su vladali u ranim fazama formiranja Sunčevog sustava. Komet može pružiti informacije o sastavu, strukturi i fizikalnim karakteristikama ranog Sunčevog sustava.
Proučavanje sastava komete može nam pomoći u razumijevanju kemijskih elemenata i spojeva prisutnih u svemiru. Komete su vrlo bogate ledom, organskim spojevima i drugim materijalima, a proučavanje njihovog sastava može nam pomoći u razumijevanju procesa formiranja planeta i porijekla života na Zemlji.
Komet ima potencijalno veliki utjecaj na našu planetu. Kada komet prolazi blizu Sunca, njegovi ledeni dijelovi počinju isparavati i stvarati svjetleće repove. Tijekom takvih susreta, komet može izgubiti dijelove materijala, koji se potom kreću putem njegove putanje.
Ako Zemlja pređe putanju tih materijala, rezultat može biti meteorski pljusak ili moguća kolizija s komadima komete. Proučavanje komete pomaže nam u razumijevanju tih procesa i mogućnosti zaštite od takvih događaja.
Kometi su udaljeni i teško dostupni, što predstavlja izazov za istraživače. Proučavanje komete zahtijeva napredne tehnologije i misije u svemiru. Znanstvenici razvijaju svemirske letjelice i misije kako bi im se približili i dobili detaljnije informacije o njihovoj strukturi, sastavu i ponašanju.
Jesu li kometi opasni?
Općenito, većina kometa koji prolaze kroz Sunčev sustav nisu opasni za Zemlju. Oni ostaju daleko od nas ili prolaze kroz vanjske dijelove Sunčevog sustava.
Najveći rizik od kometa nastaje kada se njegova orbita približi Zemlji. Ako komet prolazi blizu Zemlje, postoji mogućnost da se sudari s našim planetom.
Srećom, većina kometa koji prolaze blizu Zemlje ne predstavlja značajnu prijetnju. Znanstvenici prate takve objekte i prate njihove putanje kako bi predvidjeli eventualne sudare.
Ako se otkrije komet koji predstavlja potencijalnu opasnost, mogu se poduzeti mjere za minimiziranje rizika, poput promjene orbite kometa ili upozorenja javnosti.
Važno je napomenuti da su udari kometa na Zemlju vrlo rijetki i da su vjerojatnosti takvih događaja vrlo male. Međutim, svemirske agencije i znanstvenici i dalje prate komete i druge objekte koji prolaze kroz naš Sunčev sustav kako bi bolje razumjeli njihovu prirodu i rizike koje mogu predstavljati.
Glavnu ulogu u proučavanju ovih nebeskih tijela imaju astronomi i astrofizičari. Proučavanje kometa pomaže nam bolje razumjeti formiranje Sunčevog sustava i procese koji su oblikovali našu planetu.
Osim toga, istraživanje kometa pruža nam uvid u bogatstvo materijala i molekula prisutnih u svemiru, što je ključno za razumijevanje kemijskih procesa i evoluciju života u svemiru.
12 osnovnih pitanja i odgovora o kometima
1. Što je komet? Komet je tijelo u svemiru koje se sastoji od leda, prašine i stijena. Kada komet prolazi blizu Sunca, njegov led počinje isparavati, stvarajući svijetli plazmeni i prašinasti rep.
2. Kako se formiraju kometi? Kometi se smatraju ostacima formiranja Sunčevog sustava prije više milijardi godina. Vjeruje se da su se formirali iz oblaka hladnog plina i prašine, koji su se stisnuli i krenuli rotirati oko mladog Sunca.
3. Koliko često se pojavljuju kometi? Kometi dolaze iz vanjskog dijela Sunčevog sustava, a njihovi prolasci blizu Zemlje mogu biti rijetki. Neki kometi imaju periodičnost i dolaze redovito, poput Halleyevog kometa koji se pojavljuje svakih 76 godina.
4. Jesu li kometi opasni? Većina prolaza blizu Zemlje nije opasna. Međutim, veći kometi mogu predstavljati potencijalnu opasnost ako bi se sudarili s našim planetom.
5. Kako mogu promatrati komete? Promatranje kometa nije jednostavno stoga znanstvenici koriste teleskope kako bi ih vidjeli. Kada je komet svijetao, može biti vidljiv golim okom s odgovarajućeg mjesta i u uvjetima s malo svjetlosnog onečišćenja.
6. Jesu li kometi vezani uz meteore i meteorite? Iako su svi meteoroidi, meteoriti i meteori povezani s prostorom i tijelima koja dolaze iz svemira, kometi su specifična vrsta tijela koja se razlikuju od njih.
7. Kako kometi dobivaju svoja imena? Većina imena kometa dolazi od imena otkrivača ili astronomskih timova koji su ih prvi identificirali. Neki kometi su nazvani po specifičnim karakteristikama, događajima ili poznatim osobama.
8. Kako se mjeri veličina njihovih jezgri? Veličina jezgri može varirati, ali obično se kreću u rasponu od nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara u promjeru.
9. Koja je razlika između kometa i asteroida? Asteroidi su tijela koja su uglavnom sastavljena od stijena i metala, dok su kometi tijela koja su uglavnom sastavljena od leda, prašine i stijena. Asteroidi obično kruže unutar unutarnjeg dijela Sunčevog sustava, dok kometi dolaze iz vanjskog dijela Sunčevog sustava.
10. Koje su najpoznatije svemirske misije koje su istraživale komete? NASA-ina misija Stardust poslala je letjelicu do jezgre kometa kako bi skupila uzorke prašine iz repa komete Wild 2. Također, Europska svemirska agencija (ESA) imala uspješnu misiju Rosetta koja je proučavala komet pod imenom Churyumov-Gerasimenko.
11. Mogu li kometi utjecati na Zemljinu klimu? Kada kometi prolaze blizu Sunca, dio njihovog leda isparava i stvara svijetli plazmeni rep. Iako se ne očekuje da takvi prolasci značajno utječu na Zemljinu klimu, neki znanstvenici spekuliraju da su kometi možda imali neki utjecaj na razvoj života na Zemlji u prošlosti putem dostave vode i organskih spojeva.
12. Koliko često kometi dolaze u naš Sunčev sustav? Kometi dolaze u Sunčev sustav iz vanjskog dijela svemira, ali njihova pojava nije redovita. Neki kometi imaju dugi period povratka od nekoliko tisuća godina, dok drugi dolaze samo jednom u povijesti zabilježenih opservacija.
10 najpoznatijih kometa
1. Halleyev komet
Halleyeva komet je jedan od najpoznatijih kometa u povijesti. Nazvan je po engleskom astronomu Edmondu Halleyu, koji je prvi pretpostavio da je isti komet posjetio Zemlju ranije i to u redovitim intervalima. Ovaj komet ima periodično pojavljivanje od svakih 76 godina. Posljednji put je bio vidljiv 1986. godine, a sljedeći put očekuje se 2061. godine.
Halleyev komet je izuzetno svijetao i sjajan zbog čega je vidljiv golim okom. Ima karakteristični rep koji se formira kada se komet približava Suncu. Rep može biti dug nekoliko milijuna kilometara i sjajno se ističe na noćnom nebu.
Kroz povijest, ovaj komet je bio predmet mnogih mitova, legendi i proročanstava.
Prema nekim povijesnim zapisima, Halleyev komet prvi put je zabilježen u Kini 240. godine pr. Kr. U knjizi “Zapisi povijesti”, zabilježeno je da je “zvijezda repatica” bila vidljiva na nebu tijekom tog razdoblja.
Jedna od najpoznatijih pojava Halleyeva kometa dogodila se 1066. godine. Smatra se da je komet bio vidljiv tijekom bitke kod Hastingsa u Engleskoj, koja je rezultirala pobjedom Vilima Osvajača. Legenda kaže da je ova pojava bila protumačena kao predznak skore smrti engleskog kralja Harolda II.
U nekim drevnim kulturama, poput starih Grka, Rimljana i Vikinga, Halleyev komet povezan je s pogrebnim ritualima i smatran je znakom smrti ili nesreće. Smatralo se da pojava kometa donosi loše predznake i narušava ravnotežu u svemiru.
2. Hale-Bopp komet
Hale-Bopp je komet koji je bio posebno zapažen tijekom svoje pojavljivanja 1997. godine. Bio je jedan od najsvjetlijih kometa koji su ikada prošli blizu Zemlje i bio je vidljiv golim okom.
Komet je otkriven 1995. godine neovisno od strane dvojice astronoma, Alana Halea i Thomasa Boppa. Alan Hale je otkrio komet 23. srpnja 1995., dok je Thomas Bopp prvi primijetio komet noć kasnije, 24. srpnja 1995. Otkriće su objavili u kolovozu 1995. godine.
Privukao je veliku pažnju javnosti i postao je jedan od najfotografiranijih kometa u povijesti. Komet je dosegnuo svoj maksimalni sjaj u ožujku 1997. godine, kada je bio jedan od najsvjetlijih objekata na nebu.
Ovo pojavljivanje kometa pružilo je izvrsnu priliku za znanstveno proučavanje strukture kometa i njihovog ponašanja.
Nažalost, uz ovaj je komet povezana i strašna tragedija, poznata i kao “Heaven’s Gate” incident. “Heaven’s Gate” je bio kult koji je vjerovao da će se Hale-Bopp komet pojaviti kao signal za njihovo prelazak na drugu dimenziju ili svijet. Kult je vjerovao da će se, kada se komet pojavi, nalaziti za repom kometa i da će to biti njihov trenutak prelaska u novu egzistenciju.
Nažalost, u ožujku 1997. godine, grupa od 39 članova kulta, uključujući vođu Marshalla Applewhitea, izvršila je kolektivno samoubojstvo vjerujući da će njihovi duhovi napustiti svoja tijela i priključiti se kometi. Ovaj događaj izazvao je veliku medijsku pažnju i kontroverze.
3. Komet Hyakutake
Hyakutake je komet koji je prošao blizu Zemlje u ožujku 1996. godine, a ime je dobio po japanskom amateru astronomu Yujiu Hyakutakeu, koji ga je prvi primjetio 31. siječnja 1996. godine. Otkrio ga je koristeći vlastiti teleskop dok je pretraživao nebo u potrazi za novim objektima.
Hyakutake je bio izuzetno svijetao komet koji je mogao biti vidljiv golim okom čak i iz urbanog okruženja. Njegov rep bio je iznimno dugačak i strukturno složen i dosezao je duljinu od oko 100 milijuna kilometara.
Komet je prošao vrlo blizu Zemlje tijekom svoje prolazne putanje. Najbliža točka prolaza bila je udaljena otprilike 15 milijuna kilometara od naše planete, što je relativno malo u astronomskim mjerilima. Blizina je pridonijela sjajnosti i spektakularnosti komete.
Ovaj komet je dugoperiodični komet, što znači da mu je vijek trajanja tisućama godina. Smatra se da je njegov orbitalni period između 17.000 i 28.000 godina što znači da će se ponovno približiti Suncu i Zemlji tek za nekoliko tisuća godina.
Komet Hyakutake bio je iznimno upečatljiv i jedan od najsvjetlijih kometa vidljivih tijekom 20. stoljeća. Njegova pojava privukla je pažnju amaterskih astronomskih promatrača i profesionalnih znanstvenika diljem svijeta.
4. Komet McNaught
Komet McNaught, službeno nazvan C/2006 P1, bio je jedan od najsjajnijih kometa vidljivih sa Zemlje do sada u 21. stoljeću.
Otkriven je 7. kolovoza 2006. godine od strane australskog astronoma Roberta H. McNaughta. Otkrio ga je koristeći automatski pretraživač na Siding Spring opservatoriju u Australiji.
Tijekom svoje prolazne točke kada je bio najbliže Suncu, 12. siječnja 2007. godine, komet je bio iznimno svijetao i mogao je biti vidljiv golim okom, čak i tijekom dana, stoga je bio uistinu spektakularan prizor na noćnom nebu.
Ovaj je komet imao impresivne repove koji su bili vidljivi na nebu i pružio je izvanredne prilike za astrofotografiju. Mnogi amaterski fotografi diljem svijeta zabilježili su prekrasne slike kometa, često prikazujući njegovu svijetlu jezgru i dugačke repove na nebu.
Komet McNaught bio je jedan od najimpresivnijih i najsvjetlijih kometa koji su bili vidljivi sa Zemlje u posljednjim desetljećima. Njegova pojava privukla je pažnju širom svijeta i pružila znanstvenicima i astronomskim entuzijastima priliku za proučavanje i uživanje u spektakularnom prirodnom fenomenu.
5. Komet ISON
Komet ISON bio je komet koji je privukao veliku pažnju astronoma i javnosti zbog svoje potencijalne svjetline i prolaska blizu Sunca.
Komet je otkriven 21. rujna 2012. godine od strane astronoma Vitalija Nevskog i Artyoma Novichonoka koristeći Međunarodni znanstveno-istraživački teleskop. Komet je dobio ime prema inicijalima teleskopa koji ga je otkrio.
On je prvobitno bio predviđen da postane iznimno svijetao komet vidljiv golim okom tijekom 2013. godine. Očekivalo se da će dostići izuzetnu svjetlinu tijekom svojeg perihela, tj. najbližeg prolaska Sunca.
Planirani prolazak kometa bio je vrlo blizu Sunca 28. studenog 2013. godine. Očekivalo se da će proći kroz vanjski dijelove Sunčevog korone, vrlo vruće vanjske atmosfere Sunca.
Nažalost, tijekom svog prolaza blizu Sunca, komet ISON se raspadao i izgubio većinu svoje svjetline. Prolazak kroz vrlo intenzivne sile plime i plime Sunca, uz zagrijavanje i silovite gravitacijske sile, najvjerojatnije su uzrokovale raspad njegove jezgre.
Unatoč raspadu, neki dijelovi kometa su preživjeli raspad i nastavili svoje putovanje dalje od Sunca. Međutim, ti preostali dijelovi nisu bili dovoljno svijetli da bi bili vidljivi golim okom.
6. Swift-Tuttle komet
Komet Swift-Tuttle je dugoperiodični komet koji je postao poznat po svojoj povezanosti s meteorskim rojem Perzeida.
Komet je otkriven neovisno jednom 16. srpnja 1862. godine od strane Lewisa Swifta, američkog astronoma, i drugi put 19. srpnja 1862. godine od strane Horace Parnella Tuttlea, američkog astronoma. Komet je dobio ime po njima.
Ima orbitalni period od oko 133 godine što znači da se komet samo jednom u svom orbitalnom ciklusu približi Suncu i Zemlji. Posljednji put kad je komet Swift-Tuttle prošao kroz unutarnje dijelove Sunčevog sustava bio je 1992. godine.
Najbliža točka kometove orbite prema Suncu, za komet Swift-Tuttle nalazi se na udaljenosti od oko otprilike 143 milijuna kilometara od Sunca.
Komet je također poznat po tome što je izvor meteorskog roja Perzeida. Svake godine u kolovozu, Zemlja prolazi kroz staze prašine koju je komet ostavio tijekom svojih prolazaka kroz unutarnji Sunčev sustav. Ovaj susret uzrokuje pojavu Perzeida – meteora koji izgledaju kao da dolaze iz sazviježđa Perzej.
7. Shoemaker-Levy 9
Shoemaker-Levy 9 je komet koji je postao poznat po svom spektakularnom sudaru s Jupiterom.
Shoemaker-Levy 9 otkriven je 24. ožujka 1993. godine od strane tročlanog tima američkih astronoma Eugenea Shoemakera, Caroline Shoemaker i Davida Levya. Komet je otkriven koristeći Schmidtov teleskop na opservatoriju Palomar u Kaliforniji.
Nakon otkrića, utvrđeno je da se Shoemaker-Levy 9 raspao na više manjih komada koji su pratili istu putanju.
U periodu od 16. do 22. srpnja 1994. godine, fragmenti ovog kometa udarili su u atmosferu Jupitera. Ovaj događaj predstavlja prvi dokumentirani sudar dvaju svemirskih tijela unutar Sunčevog sustava koji su promatrali ljudi.
Sudari su stvorili impresivne ožiljke na površini Jupitera koji su bili vidljivi čak i s teleskopima srednje veličine na Zemlji.
8. Komet Tempel 1
Komet Tempel 1 je periodički komet koji je postao poznat po svom izravnom sudaru s letjelicom Deep Impact.
Ovaj komet je otkrio Wilhelm Tempel, njemački astronom, 3. travnja 1867. godine zbog čega je komet i nazvan po njemu. Ovo je samo jedan do kometa koje je otkrio ovaj vrsni njemački znanstvenik.
Tempel 1 ima orbitalni period od oko 5,5 godina. To znači da se komet redovito vraća u unutarnje dijelove Sunčevog sustava svakih nekoliko godina.
4. srpnja 2005. godine, NASA-ina letjelica Deep Impact izvela je povijesni sudar s kometom Tempel 1. Cilj misije bio je proučiti unutarnju strukturu i sastav kometa izravnim sudarom s njegovom površinom.
Sudar je započeo tako da je letjelica lansirala projektil visoke brzine koji je udario u površinu Tempela Sudar je stvorio veliki krater i izazvao izbacivanje materijala s površine kometa. Taj materijal zatim je analiziran kako bi se dobio uvid u sastav i strukturu kometa.
Sudar s Deep Impactom pružio je znanstvenicima dragocjene podatke o strukturi, sastavu i fizikalnim karakteristikama kometa. Analiza materijala izbačenog s površine Tempela 1 omogućila je bolje razumijevanje unutarnje strukture kometa i procesa koji se događaju kada kometi prolaze blizu Sunca.
9. Komet Giacobini-Zinner
Komet Giacobini-Zinner je periodički komet koji je poznat po tome što je izvor meteorskog roja Drakonida.
Otkrio ga je francuski astronom Michel Giacobini 20. prosinca 1900. godine. Kasnije je talijanski astronom Ernst Zinner izračunao putanju komete, pa je komet dobio ime po oba astronoma.
Giacobini-Zinner ima orbitalni period od oko 6,6 godina. I izvor je meteorskog roja poznatog kao Drakonidi (ili Giacobinidi). Ovaj roj javlja se svake godine oko 8. listopada kada Zemlja prolazi kroz stazu prašine koju je komet ostavio tijekom svog prolaska.
Komet Giacobini-Zinner je imao nekoliko bliskih prolaza pored Zemlje. Jedan od najbližih prolaza dogodio se 1985. godine kada je komet bio udaljen samo oko 0,28 astronomskih jedinica (otprilike 41,8 milijuna kilometara) od nas.
10. Komet Encke
Komet Encke je periodički komet koji je dobio ime po njemačkom astronomu Johannu Encke-u, koji je prvi izračunao njegovu orbitu.
Komet Encke je otkriven 17. siječnja 1786. godine od strane francuskog astronoma Pierra Méchaina. Johann Encke kasnije je izračunao njegovu orbitu i dao mu ime.
Ovo je komet koji ima najkraći poznati orbitalni period od samo oko 3,3 godine. To znači da se komet relativno često vraća u unutarnje dijelove Sunčevog sustava.
Komet Encke je poznat po tome što izbacuje velike količine prašine tijekom svojih prolazaka kroz unutarnji dio Sunčevog sustava. Ta gusta prašina može stvarati vidljivi rep kada je komet blizu Sunca.
On je važan jer je prvi komet u kojem je primijećen efekt zvan “Enckeov efekt”. To je promjena u orbitalnom periodu kometa koja se događa zbog gubitka energije uslijed izbacivanja plina i prašine tijekom svakog prolaska kroz perihel, najbližu točku kometove orbite prema Suncu.
