Prostor za opuštanje, rekreaciju i bijeg iz zatvorenih prostora oduvijek je bio od velike važnosti, osobito u velikim gradovima. Mnogi gradovi svijeta veliku važnost pridaju uređivanju raznih zelenih gradskih površina poput parkova, gradskih vrtova, staza za šetnju i slično.
Osobito veliku pažnju gradnji parkova i vrtova su davali Englezi, Francuzi i Talijani, čije su matične države i kraljevine bile izrazito usmjerene prema umjetnosti i arhitekturi. Renesansa i barok donijeli su posebno velike promjene u planskom uređenju gradova, a uređenje parkova je postalo vrlo važno za izgled svakog grada.
Italija ima neke od najljepših primjera parkova i vrtova, među kojima prednjači grad Firenca, ali ne smijemo zaboraviti spomenuti niti francuski dvorac Versailles čiji je okoliš toliko iznimno uređen.
Grad Zagreb je također imao svoje vizionare, a jedan od najljepših primjera parkovne arhitekture je Lenucijeva potkova, koja je i dan danas zaštitni znak i Zagrepčanima omiljeno mjesto za opuštanje i odmor. No, krenimo redom.
Kako su nastali zagrebački parkovi?
Što se tiče grada Zagreba, u njemu se prvi parkovi javljaju na prostoru Donjeg grada, a kako su se širila i nastajala gradska predgrađa tako je započelo i plansko razvijanje zelenih površina.
Do 19. stoljeća u Zagrebu su postojali mnogi hortulusi, specifični vrtovi koji su imali vrlo praktičnu namjenu. U njima su Zagrepčani uzgajali razne vrste voća i povrća, svakojako ljekovito i začinsko bilje, a vrlo često se u njima mogla naći i vinova loza, koja je osim grožđa pružala i zaštitu od sunca.
U tom su se razdoblju počeli uređivati i prvi gradski perivoji, od kojih je mnogima najpoznatiji Maksimir, čije se službeno otvorenje dogodilo davne 1794. godine. Maksimir se i danas smatra jednim od najljepših primjera vrtlarske umjetnosti u Europi.
U gradu Zagrebu danas ima preko 30 parkova, čija je ukupna površina gotovo pola milijuna četvornih metara. Među njima jedno posebno i vrlo zasluženo visoko mjesto zauzimaju parkovi koji zajedno tvore zelenu površinu koju nazivamo Lenucijeva potkova, a vrlo često ju zovu i Zelena potkova.
Što je Lenucijeva potkova i kako je nastala?
Lenucijeva potkova ili Zelena potkova je zajednički naziv za sedam zagrebačkih trgova i njihovih parkova smještenih na Donjem gradu, a koji zajedno tvore zelenu oazu u obliku potkove u samom centru grada.
Lenucijeva potkova uključuje sljedećih 7 zagrebačkih trgova:
1. Trg Nikole Šubića Zrinskog
2. Trg Josipa Jurja Strossmayera
3. Trg Kralja Tomislava
4. Trg Ante Starčevića
5. Trg Marka Marulića
6. Trg Ivana Mažuranića
7. Trg Republike Hrvatske
Kao dio tih trgova posebno moramo izdvojiti i park Zrinjevac i Botanički vrt kao njihove važne dijelove – Lenucijeva potkova bez njih ne bi bila ono što je danas.
Naziv Lenucijeva potkova nastao je nakon 2. svjetskog rata, a svoje ime duguje Milanu Lenuciju, važnom zagrebačkom urbanistu i arhitektu koji je živio i djelovao u Zagrebu tijekom 19. stoljeća. Mnogi misle da je Lenucijeva potkova inspirirana i izrađena u renesansnom razdoblju, ali to nije istina!
Iako Lenuci nije bio pravi idejni autor Lenucijeve potkove njemu se pripisuje većina zasluga jer je upravo on sudjelovao u izradi plana i osmislio model kojim je u jedinstvenu cjelinu uobličio taj prostor Donjeg grada.
Prvi dio uređenja prostora kojeg danas poznajemo pod nazivom Lenucijeva potkova započeo je uređivanjem Trga Kralja Tomislava, u ono vrijeme poznatog pod nazivom Trg Franje Josipa. Trg je uređen 1897. godine, nakon čega je uslijedilo uređivanje Trga Ante Starčevića, te Mažuranićevog i Marulićevog trga.
Lenuci je posebno vodio brigu o estetskom oblikovanju parkova i trgova pa su njima niknuli razni kulturno-povijesni spomenici, fontane, klupe za odmor i slično.
Kako izgleda Lenucijeva potkova – 7 veličanstvenih trgova
Lenucijeva potkova ime je dobila po svom izgledu jer iz ptičje perspektive podsjeća na oblik potkove. Lenucijeva se potkova u vrijeme kada je nastala dijelila na Istočni, Zapadni i Južni perivoj, a tako ih možemo podijeliti i danas.
Lenucijeva potkova – Istočni perivoj
Istočni perivoj čine Trg Nikole Šubića Zrinskog, Trg J.J. Strossmayera i Trg kralja Tomislava. Krenimo istraživati što sve skriva Lenucijeva potkova.
Trg Nikole Šubića Zrinskog
Prvi u nizu Lenucijeve potkove nalazi se Trg Nikole Šubića Zrinskog, ranije poznat kao Novi terg, a čiji je dio jedan od najljepših zagrebačkih parkova pod imenom Zrinjevac. U početku je bio samo mjesto za održavanje stočnog sajma da bi se sajam kasnije preselio, a trg je svoju današnju vizuru dobio 1893. godine.
I samo je ime parka vezano uz slavnog Nikolu Zrinskog, a svojom ljepotom i osebujnošću uistinu jedinstven. Upravo zbog toga nije neobično da Lenucijeva potkova započinje upravo ovim parkom, veličine od čak 12 540 četvornih metara.
Zrinjevac je ispunjen zelenilom, cvjetnim lijehama i poznat je po svojoj aleji platana koja se provlači njegovom dužinom. Vrlo je romantičan i nadasve bogat zelenilom pa u njegovoj raskoši uživaju i mladi i stariji posjetitelji.
Osim prirode park se može podičiti i svojom umjetničkom crtom. On je naime okružen umjetničkim galerijama, a u njemu se nalaze biste poznatih hrvatskih povijesnih ličnosti što mu daje i važnu poučnu notu. Poprsja mnogih važnih ličnosti iz hrvatske povijesti, kulture i znanosti krase ovaj trg: Ivan Mažuranić, Andrija Medulić, Juraj Julije Klović, Nikola Jurišić, Ivan Kukuljević, Ruđer Bošković i Fran Krsto Frankopan.
Nasuprot njima smjestila se velebna renesansna palača, dom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, poznate i kao HAZU.
Tu je i popularni Glazbeni paviljon uz kojeg često možete uživati u predivnoj glazbi. Glazbeni paviljon je izgrađen na kraju 19. stoljeća i od tada se na njemu odvijaju ljetni promenadni koncerti, ali se pronađe i poneka zimska glazbena poslastica, osobito u blagdansko vrijeme.
Dio Trga je i Arheološki muzej, koji je također dio parka Zrinjevac, a smješten je u palaču Vranyczany-Hafner. Ovaj muzej jedini na ovim prostorima ima rijetku egipatsku zbirku, ali i jednu od najvećih numizmatičkih zbirki u Europi. Tu je i Zagrebačka lanena knjiga, jedini očuvani primjerak ove vrste na svijetu.
Trg Josipa Jurja Strossmayera
Lenucijeva potkova i njen Istočni perivoj se nastavljaju na tzv. Strossmayerovom trgu. Biskup Josip Juraj Strossmayer važna je osoba iz hrvatske povijesti, osobito vezano uz obrazovanje, stoga nije čudo da južna strana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti gleda upravo na trg s njegovim imenom.
Upravo je on sredinom 19. stoljeća potaknuo i financirao izgradnju Akademije, smještene u palaču neorenesansnog stila. On je proglašen prvim pokroviteljem ove ustanove.
Park koji se nalazi na ovom trgu je nešto manji od ostalih, ali je bogat zelenilom i cvijećem, a na njegovom se ulazu nalazi posebna skulptura iz 1954. godine. Riječ je o skulpturi kipara Frane Kršinića, pod nazivom „Strijeljanje talaca“ i prvom spomeniku žrtvama fašizma u centralnom dijelu Zagreba.
Ovdje se nalazi još jedan i još stariji spomenik, a riječ je o spomeniku biskupa čije ime nosi trg, Jurja Strossmayera, a djelo je slavnog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića.
Trg kralja Tomislava
Trg kralja Tomislava, popularno nazvan Tomislavac, mnogim je građanima Zagreba i posjetiteljima česta destinacija jer se nalazi tik uz željeznički kolodvor, važno zagrebačko prometno čvorište. Ovim se imenom ponosi od 1927. godine, a ranije je nosio ime cara Franje Josipa.
Lenucijeva potkova se tako može pohvaliti i trgom u čast prvog hrvatskog vladara koji je ujedinio Hrvatsku pa ga se zbog toga naziva i prvim hrvatskim kraljem, a ovdje se nalazi i kip kralja Tomislava.
Spomenik kipara Roberta Frangeša Mihanovića koji predstavlja kralja Tomislava sa žezlom u ruci i krunom na glavi, ogrnutog plaštom koji sjedi na konju nastao je kao spomen na okruglu, tisućitu obljetnicu hrvatskog kraljevstva. Kip je svoje svečano mjesto na trgu zauzeo tek nakon 2. svjetskog rata.
Na sjevernoj strani Trga nalazi se najstariji izložbeni prostor na prostoru slavenskog juga, a riječ je o Umjetničkom paviljonu za čiju je gradnju zaslužan poznati hrvatski slikar Vlaho Bukovac koji je zatražio od vlade u Pešti njegovu gradnju. Tako je nastao montažni željezni izložbeni paviljon koji je montiran na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. godine, rastavljen i vraćen vlakom u Zagreb nakon njenog završetka.
Svečano je otvoren na današnjem mjestu 2 godine kasnije, a od tada služi kao prostor za izložbe velikih stranih i domaćih umjetnika.
Lenucijeva potkova – zapadni perivoj
Zapadni perivoj čine Trg Republike Hrvatske, Mažuranićev trg i Trg Marka Marulića.
Marulićev trg
Lenucijeva potkova i na svom zapadnom dijelu skriva jednu posebnost. Između Mažuranićevog trga I Botaničkog vrta svoje je mjesto pronašao i Marulićev trg, koji je svoje ime dobio po slavnom hrvatskom pjesniku kojeg nazivamo „ocem hrvatske književnosti“.
Njemu u spomen na istoimenom je trgu podignut spomenik, kip Marka Marulića napravljen iz ruku kipara Vlade Radasa. Spomenik se nalazi u središtu parka, a iza njega se nalazi jedna od impresivnih zagrebačkih građevina, Hrvatski državni arhiv.
Mažuranićev trg
Popularnije zvani Mažuranac, Trg Antuna, Vladimira I Ivana Mažuranića nalazi se u zapadnom dijelu zelene oaze Zagreba pod nazivom Lenucijeva potkova.
Trg je okružen s tri važne građevine, sve redom zaštićenim dobrima kulture u vlasništvu grada Zagreba.
Prva građevina je prekrasan Etnografski muzej izgrađen početkom 20. stoljeća, obogaćen alegorijskim skulpturama na pročelju i oslikanom kupolom u unutrašnjosti.
Ovdje se smjestila i poznata trokatna kuća na samom uglu, poznata pod imenom kuća Frank, a koju se smatra važnim dijelom povijesti zagrebačke arhitekture proteklog stoljeća.
Treće po redu su kuće Strižić, odličan primjer građanske stanogradnje nastale u periodu ranog modernizma.
Trg Republike Hrvatske
Po mnogima najljepši dio Lenucijeve potkove je Trg Republike Hrvatske, koji se nalazi na zapadnom kraku potkove, a koji se dug period vremena zvao Trgom maršala Tita.
Mnogi ne znaju da je današnje ime ovog trga njemu čak osmo po redu. Imena su redom bila: Sajmišni trg, Sveučilišni trg, Wilsonov trg, Trg kralja Aleksandra, Trg I., Kazališni trg, Trg maršala Tita i Trg Republike Hrvatske.
Centralna građevina na trgu svakako je zgrada Hrvatskog narodnog kazališta, djelo poznatih bečkih arhitekata Fellnera i Helmera, otvorena 1895. godine.
Ispred kazalište nalazi se Zdenac života, djelo poznatog kipara Ivana Meštrovića koje je postavljeno na današnje mjesto početkom 20. stoljeća. Zdenac života je jedan od njegovih najcjenjenijih radova i iznova oduševljava njegove posjetitelje koji vide posebnu snagu u fontani koja prikazuje naga tijela poslagana oko zdenca, izvora vode.
Rektorat Zagrebačkog sveučilišta smjestio se na sjevernu stranu ovog trga, a u prošlosti je zgrada služila i kao bolnica i kao tvornica duhana. Ispred zgrade nalazi se još jedno djelo slavnog Ivana Meštrovića, skulptura Povijest Hrvata.
Zapadnu stranu trga zauzima Muzej za umjetnost i obrt, osnovan davne 1880. godine te škola primijenjene umjetnosti i dizajna. Važno mjesto zauzima i brončana skulptura austrijskog kipara Fernkorna pod nazivom „Sveti Juraj ubija zmaja“, a koja je postavljena na svoje današnje mjesto 1908. godine.
Lenucijeva potkova – južni perivoj
Južni perivoj čine Trg Ante Starčevića i Botanički vrt.
Starčevićev trg
Starčevićev trg najpoznatiji je po zgradi pod nazivom Starčevićev dom, u kojem je danas smještena Gradska knjižnica i njena matična služba.
Gradnju doma potaknuo je Eugen Kumičić, a dom je završen 1895. godine, a dans pripada u zaštićeno kulturno dobro.
Sam trg je zamišljen kao dekorativna zelena površina ispred svjetski poznatog hotela Esplanade koji je za vrijeme svojeg vrhunca ugostio mnoge poznate ličnosti, putnike iz slavnog Orient Expressa, a ovdje je nastupala i slavna Josephine Baker.
U središtu trga nalazi se velika fontana , a trg je u potpunosti okružen drvećem i zelenilom.
Botanički vrt
Lenucijeva potkova može se pohvaliti i pejzažnim perivojem, jedinim botaničkim vrtom u Zagrebu, smještenom na njen jugozapadni dio. Osnovan je 1889. godine, a vlasništvo je Prirodoslovno matematičkog fakulteta.
Ova predivna zelena oaza u središtu grada omiljeno je mjesto Zagrepčanima, a od 1971. godine zaštićena je i zakonom te postaje spomenikom prirode i kulture.
Vrt je za javnost zatvoren preko zime, sve do dolaska proljeća i prvih izložbi bilja koje broji više od 5000 primjeraka. Nalazi se na manje od 5 hektara površine, ali je pravo mjesto za odmor za sve koji traže mir i tišinu, a koji žele uživati u ljepotama koje je stvorila majka priroda.
Najveći dio vrta čini arboretum, perivoj engleskog stila, uz kojeg se proteže cvjetni parter stroge simetrije.
