Grb Republike Hrvatske važan je dio nacionalnog identiteta hrvatskog naroda, a uključuje šahovnicu koja je poznata diljem svijeta, ponajviše zbog iznimnih uspjeha hrvatskih sportaša, osobito u nogometu. Nikome na svijetu nisu strani niti prizori navijača u kockastim dresovima na svim velikim svjetskim natjecanjima.
Grb Republike Hrvatske mijenjao se mnogo puta kroz povijest, a mnogi ne znaju da su se u jednom trenutku na njemu nalazila čak 64 polja crvene i bijele (srebrne) boje, dok je najmanji broj ikad uključivao samo 9 polja.
Današnji grb Republike Hrvatske ima oblik štita i sastoji se od 25 crvenih i bijelih polja raspoređenih u 5 redova i 5 stupaca. Prvo polje, ono kojim započinje grb, crvene je boje.
Ovakav grb se nalazi u službenoj upotrebi od 21. prosinca 1990. godine, nakon što je donesen Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske.
Grb Republike Hrvatske idejno je napravljen da predstavlja sve regije i dijelove zemlje pa se iznad njega nalazi kruna s pet grbova najznačajnijih hrvatskih pokrajina. Šahovnica na grbu također je vrlo značajan povijesni detalj.
1. Grb Republike Hrvatske predstavlja njen cjelokupni teritorij
Grbovi koji se nalaze na kruni poredani su tako da s lijeve na desnu stranu otkrivaju najstariji hrvatski grb te grbove Dubrovačke Republike, Istre, Dalmacije i Slavonije. Na ovaj su način sve hrvatske regije predstavljene na grbu.
Najstariji grb je vrlo poznat grb s plavom pozadinom i lunarnim motivima zvijezde i mjeseca. Poznat je također i kao ilirski grb.
Grb Dubrovačke Republike drugi je po redu iz stilizirane krune grba Republike, a čine ga dvije crvene paralelne „grede“ na pozadini modro plave boje. Iako je u prošlosti Dubrovnika na grbovima većinom bila zastupljena crvena i srebrna boja i to u broju od čak 8 greda, tijekom 18. stoljeća dolazi do promjena koje su najvjerojatnije bile politički motivirane i koje su promijenile grb u današnju verziju.
Naime, standardni crveno-srebrni grb je podsjećao na ugarski grb (to su bile dvije standardne boje grbova Austro-ugarske monarhije) pa su se Dubrovčani okrenuli današnjoj crveno-plavoj verziji kako bi pokazali svoju samostalnost i neovisnost od mađarske krune. Tako je u 18. stoljeću zanemarena tradicija postojanja starog grba i nastalo je novo heraldičko rješenje u plavo-crvenom obliku koji danas krasi grb Republike Hrvatske.
Dalmatinski grb, koji je treći po redu s lijeve strane, ima istu plavu pozadinu kao i prvi grb, a na njoj se nalaze tri okrunjene leopardove glave žuto-zlatne boje.
Istarski grb na štitu ima tamniju plavu pozadinu, a na njoj je prikazana žuto-zlatna koza s crvenim papcima i crvenim rogovima, a koja gleda na lijevu stranu štita.
Posljednji grb gledajući s lijeve na desnu stranu je Slavonski grb, čiji je štit prepolovljen na dva dijela paralelnom bijelom gredom. Na gornjoj strani grede, na svijetlo-plavoj pozadini nalazi se šesterokraka zvijezda zlatno-plave boje, a ispod grede se nalazi crna kuna koja je također okrenuta prema lijevoj strani.
2. Crveno ili bijelo polje – pitanje je sad
Šahirani grb Republike Hrvatske se nalazi u upotrebi od 15. stoljeća, kao dio grba poznate hrvatske dinastije Jagelović, a ujedno i grb Kraljevine Hrvatske.
1527. godine otisnut je na pečatu u formi srebrno-crvenih kvadrata (8 x 8), pod nazivom „Pečat kraljevstva“ i to je njegov prvi povijesni trag.
Raspored kockica mijenjao se kroz povijest, ali i dan danas se oko njega lome mnoga koplja. Upravo crvena boja prvog polja šahovnice vrlo često diže tenzije kod skupine ljudi koja smatra da bi prvo polje trebalo biti bijelo, ali i obrnuto.
Pojedinci, uključujući i neke politički eksponirane osobe, smatraju da grb Republike Hrvatske koji počinje prvim crvenim poljem ima komunističke konotacije i zbog toga nije prikladan za Hrvatsku.
S druge strane, određene skupine ljudi smatraju da nije u redu da prvo polje bude bijelo, jer upravo se takav grb koristio za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, poznate kao Ustaške države.
Iako je prvo crveno polje ono koje se nalazi na službenom grbu, povijest kaže da nema ništa loše u grbu koji započinje bijelim poljem. Zašto?
Grb Republike Hrvatske s prvim crvenim i grb s prvim bijelim poljem su povijesni hrvatski grbovi i bili su gotovo jednako zastupljeni kroz povijest i korišteni su ravnopravno u raznim službenim događajima stoga ih se nikako ne može svrstati u grbove koji su nastali u 20. stoljeću i koji prema tome imaju značenje novijeg vremena. Riječ je o starim grbovima, čija početna polja nisu nosila nikakvo određeno značenje.
Početno polje šahovnice najstarijeg hrvatskog grba je bilo crvene boje, ali se tijekom sljedećih nekoliko desetljeća koristila i šahovnica čije je prvo polje bilo srebrne ili bijele boje. Obadvije verzije grba su bile u upotrebi.
Kroz kasnija stoljeća postojala je nedosljednost u korištenju broja polja, pa tako i u boji početnog polja čime se dokazuje koliko je prijepor oko prvog crvenog i prvog bijelog polja danas zapravo nevažan jer u povijesti nije imao nikakvo političko značenje.
Iako je ulaskom u sklop jugoslavenske države došlo do promjene u izgledu grba, pa je tako šahirani grb od 20 polja s prvim bijelim poljem postao grb Republike Hrvatske od 25 polja s prvim crvenim poljem, razlozi za ovu promjenu su bili vezani uz likovne i grafičke razloge. Grb s početnim bijelim poljem počeo se koristiti za vrijeme NDH.
Kasnije je ponovno došlo do promjene grba koje je započinjalo crvenim poljem, ali korištenje grba s bijelim poljem nije izazivalo nikakve političke probleme, što se najbolje moglo vidjeti na boci vinjaka kojeg je sredinom 60-ih na tržište stavljala hrvatska tvrtka Zvečevo. Na etiketi vinjaka nalazio se grb Republike Hrvatske s prvim početnim poljem bijele boje, a političke elite nisu zabranile njegovo korištenje.
Evo i nekoliko zanimljivih primjera iz povijesti o korištenju prvog crvenog i bijelog polja koji govore o tome da su crveno i bijelo početno polje bilo jednako korišteno:
- Dva najstarija prikaza šahovnice i hrvatskog grba datiraju u 1494. i 1495. godinu, pri čemu je prikaz iz Bolzana započinjao crvenim poljem, a prikaz iz Innsbrucka bijelim poljem
- Isto vrijedi i za početak 16. stoljeća kada grb na pečatu cara Maksimilijana počinje crvenim, a na Karlovu pečatu bijelim poljem, a riječ je o gotovo istoj godini korištenja pečata
- U 17. stoljeću početno polje grba Kraljevine Hrvatske bilo je bijele boje, dok je početno crveno polje otisnuto na karti Ivana Lučića
- U doba Napoleona također je korišteno i crveno i bijelo početno polje
- Za vrijeme bana Franje Vlašića početno polje grba bilo je bijelo, a nekoliko godina kasnije na zastavi bana Josipa Jelačića uočava se prvo crveno polje, itd.
Još neke zanimljive detalje o ovoj temi možete pročitati i u sljedećem članku, u kojem stručnjak s Hrvatskog instituta za povijest, dr.sc. Mario Jareb objašnjava zbog čega su obje šahovnice zapravo – ispravne.
3. Najstariji grb Republike Hrvatske nije najstariji ako pitate heraldičare
Najstariji hrvatski grb plave je boje, a unutar njega se nalazi žuta (zlatna) šesterokraka zvijezda (Danica) ispod koje se nalazi bijeli mladi mjesec. Prvi je po redu od pet grbova na kruni grba Republike Hrvatske.
Ovaj je grb Republike Hrvatske poznat kao ilirski grb ili grb Ilirije, a od početka 19. stoljeća ovi su lunarni motivi poznati i kao „leljiva“ i dio su koncepcije Ljudevita Gaja i Ilirskog pokreta.
Iako mnogi misle da je glavni način tumačenja ovog grba zajedništvo svih Ilira pravo značenje grba ne odnosi se na europski prostor na kojem obitavaju Slaveni niti na Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije iz srednjeg vijeka već na potpuno novi svijet: „Ilirsko Carstvo“.
Riječ je o obilježjima imaginarne zemlje Ilirije koja je trebala nastati krajem 16. stoljeća, nakon što su s europskog kontinenta istjerani Turci. Tu su veliku ulogu imale bogate obitelji primorskog kraja, osobito obitelj Ohmućevića, koji su osmislili ilirsku heraldiku koja se prikazivala na grbovima njihovih plemićkih obitelji, nakon čega je stvoren i grb Republike Hrvatske sa srebrnim polumjesecom i osmerokrakom zvijezdom, ali na crvenom polju.
Ipak, važno je naglasiti da polumjesec i zvijezda u paru koji se pojavljuju u prvom grbu Ilirije potječu iz biblijske simbolike vezane uz štovanje Gospe Olovske koja je bila zaštitnica zamišljenog Ilirskog Carstva. Motiv zvijezde i polumjeseca vezana je uz tematiku knjige Otkrivenja, preciznije Žene Apokalipse. Lik Gospe s djetetom iznad polumjeseca bio je vrlo čest na kovanicama tog doba.
Uz ovaj najstariji grb Republike Hrvatske vezana je jedna kontroverza: mnogi heraldičari tvrde da nije riječ o najstarijem grbu jer je takav postojao u obliku s crvenim poljem. Oni smatraju da su kreatori novog hrvatskog grba iz 1990. godine samovoljno promijenili crvenu boju pozadine grba u plavu i time stvorili falsifikat.
Problema uopće ne bi bilo kada u Zakonu ne bi stajala rečenica: „Najstariji poznati grb Hrvatske sadrži u štitu na plavom polju žutu (zlatnu) šesterokraku zvijezdu s bijelim (srebrnim) mladim mjesecom.“ Ona insinuira da je takav grb bio najstariji, ali je najstariji zaista imao pozadinu crvene boje.
Za one koji ne znaju, heraldičari su povjesničari koji se bave grboslovljem, tj. proučavanjem grbova i njihove povijesti.
4. Evo zašto dalmatinski grb ima tri leopardove glave
Ono što je mnogima neobično kod Dalmatinskog grba je činjenica da se na njemu nalaze tri leopardove glave, što ne djeluje kao znamenje koje predstavlja Dalmaciju.
Prvo što je važno znati je to da nije riječ o leopardovim glavama, već lavljim. Kako je to moguće? Vrlo jednostavno – riječ je o vrlo specifičnom frontalnom prikazu lavlje glave, poznatom kao „en face“, a u heraldici se za takav prikaz kaže leopardove glave. Heraldički je riječ o leopardima, ali u stvarnosti govorimo o lavovima.
Ali kakve veze lavovi imaju s Dalmacijom? Jedan od najprepoznatljivijih simbola vladarske kuće Arpadović, još od 12. stoljeća, je lik lava s isplaženim jezikom.
S obzirom na to da su Arpadovići bili prvi hrvatsko-dalmatinski oni su svoje dinastičko znamenje s tri lavlje ( heraldički „leopardove“ glave) na plavom polju koristili kao svoj grb od sredine 13. st., za vrijeme vladavine Bele IV.
Dva stoljeća kasnije, nakon ukidanja dužnosti hercega ovo je znamenje postalo službeni zemaljski grb Hrvatske i Dalmacije. Nakon pojave šahiranog grba Hrvatske u istom periodu, ovaj se grb počeo odnositi isključivo na Dalmaciju.
Iz istog razloga postao je sastavni dio znamenja Republike Hrvatske 1990. godine.
5. Uz grb Republike Hrvatske su vezane mnoge legende
Uz nastanak hrvatskog grba, kao i promjene koje su ga pratile kroz povijest, vezane su i mnoge legende, a mi ćemo vas upoznati s onim najpoznatijim.
Uz nastanak grba veže se legenda vezana uz kralja Stjepana Držislava i to je ujedno najpoznatija legenda vezana uz grb Republke Hrvatske i šahovnicu, a iako u njoj nema istine vrlo je zanimljiva. Legenda govori o njegovom ratovanju s Mlečanima i situaciji kada je on sam pao u njihovo zarobljeništvo.
Mletački dužd Petar II. (Pietro II. Orseolo) je čuo da kralj Držislav jako dobro igra šah, a i sam je bio njegov veliki ljubitelj. Zbog toga je pred kralja stavio izazov: dužd je dao svoju riječ da će ga osloboditi iz sužanjstva i vratiti u njegov dom ako ga kralj Držislav uspije pobijediti u šahu, i to u tri partije šaha.
Kralj je ovaj izazov prihvatio i pobijedio mletačkog dužda, a ovaj je održao svoju riječ i dozvolio mu siguran put kući.
Legenda govori da je igra bila vrlo napeta, a tekla je na sljedeći način:
- 1. partija: trajala je najduže, a dužd je izgubio
- 2. partija: bila je vrlo žestoka, a dužd ponovno gubi
- 3. partija: dužd je vrlo nezadovoljan zbog ranija dva poraza zbog čega je jako brzo izgubio i ovu partiju
Legenda kaže da je zbog ove pobjede sam kralj Stjepan Držislav odlučio uzeti šahovnicu kao dio svog grba, a ujedno i dio grba hrvatskog naroda. Ova je legenda nastala prilično kasno, u 19. stoljeću, pa vrlo vjerojatno uopće nema istine u njoj, već je vezana uz buđenje nacionalne svijesti tog vremena.
Uz nastanak grba veže se još jedna legenda koja kaže da je šahovnica izabrana kao dio grba jer hrvatski narod prati ratnička sudbina tijekom čitave povijesti, pri čemu su crvena polja simbol ratovanja i krvi pri obrani vlastitog teritorija, a bijela predstavlja periode mira.
Treća legenda je vezana uz običaje stepskih naroda iz područja s kojih su Hrvati stigli na područje Europe. Ona kaže da su ti narodi imali običaj u svoje logore stavljati crvene i bijele zastave za orijentaciju, kako bi znali strane svijeta, pa su te boje stavili i na vlastiti grb.
Sad kad ste saznali više o grbu, možete se baciti na istraživanje o našim kreativnim izumiteljima, iznenadili biste koliko je svjetski poznatih izuma nastalo baš u Hrvatskoj.
