Faust Vrančić je bio važna povijesna ličnost za Hrvatsku, ali i za cijeli svijet. On je bio izrazito svestran čovjek kojeg su zanimale sve znanosti, a ponajviše one koje su se mogle aplicirati na svakodnevni život. Faust Vrančić izumi stoga su i danas jedna od često istraživanih stvari kod ljudi koji su željni saznati nešto novo.
Faust Vrančić bio je i pisac, znanstvenik, fizičar i filozof, ali je ponajprije bio izumitelj i vizionar. Njegovi izumi i ideje imali su veliki utjecaj na svijet 16. stoljeća, a njegova su pisana djela imala veliki utjecaj na ostale kolege i suvremenike.
Faust Vrančić biografija velikog uma
Faust Vrančić rođen je 1551. godine u uglednoj šibenskoj obitelji Vrančić, a njegov stric ga je volio kao da je njegovo dijete. Upravo ga je on odveo na školovanje u Ugarsku da bi ga nakon toga poslao i u Italiju gdje mu je plaćao studij, vidjevši da je Faust izuzetno britkog i znatiželjnog uma.
Na studiju u Italiji Faust je pokazivao veliko zanimanje za filozofiju, ali i fiziku i matematičke znanosti. Nakon završetka studija vratio se u rodni grad, ali je na poziv strica vrlo brzo ponovno otišao u Ugarsku gdje se jedan niz godina bavio znanstvenim radom.
Faust je imao jaku ličnost i bio je vrlo sposoban pa je ubrzo postao upravitelj biskupskog dvora u Ugarskoj, a kasnije je postao carski i kraljevski tajnik. Na ovim je pozicijama oko sebe okupljao mnoge poznate europske umjetnike, graditelje, arhitekte i znanstvenike čijim se djelima divio i koji su bili vizionari poput njega. Na ovim je funkcijama bio sve do 1594. godine kada je napustio Ugarsku i vratio se u Šibenik.
Dio vremena je provodio i u Italiji, a zaredio se 1600. godine nakon što mu je umrla voljena supruga Marija Zarensis. Pet godina kasnije ušao je u red barnabita, a 1608. godine odrekao se svih biskupskih časti aktivno se uključivši u borbu protiv reformacije.
Tijekom života u Rimu radio je na mnogim strojevima i izumima što su posebno cijenili francuski kralj Luj XIII i talijanski vojvoda de Medici. Tamo je i teško obolio, a u Veneciji i umro. Njegov grob nalazi se na otoku Prviću, u crkvi sv. Marije od Milosti.
Faust Vrančić najpoznatija djela
Tijekom svog bogatog radnog vijeka Faust Vrančić je istraživao razna područja, a objavio je i mnogo knjiga i radova. Osim knjižica utemeljenim na vjeri i filozofiji objavio je i mnoga važna istraživačka djela, a osobito se proslavio rječnikom „Dictionarium“ i djelom „Novi strojevi“.
Rječnik „Dictionarium“ ili „Rječnik pet najuglednijih europskih jezika“ bio je jedinstveni rječnik kojeg je on, govornik pet jezika, napisao tako da je u njega smjestio preko 5 tisuća latinskih riječi pored kojih su bili upisani prijevodi tih riječi na četiri europskih jezika: talijanski, njemački, mađarski i hrvatski. U rječniku ima i kajkavice i štokavice, ali većinom je riječ o čakavici.
No najpoznatije djelo Fausta Vrančića su svakako Faust Vrančić izumi. Riječ je o knjizi velikog formata u kojoj se nalaze crteži 56 različitih konstrukcija za izume koji su namijenjeni olakšavanju mnogih poslova poput tehničkih rješenja kojima se mogu urediti mostovi i riječni tokovi, strojevi, preše i razne vrste kola te mnogi slični izumi. Posebnu pažnju pridavao je mostovima i mlinovima jer ih je smatrao vrlo korisnim za sve.
Faust Vrančić izumi koji su najviše uzburkali duhove bili su Leteći čovjek, Mlin s pomičnim krovom i nekoliko sličnih mlinova, Most od bronce i Željezni most te most s jednim užetom. Leteći čovjek ili Homo Volans njegov je najpoznatiji izum, a riječ je zapravo o prvoj inačici padobrana. Ova je konstrukcija bila toliko važna Faustu da mnogi smatraju da je i sam iskušavao ovaj izum skakanjem sa zvonika crkve u Veneciji, ali za to uistinu nema nikakvih stvarnih dokaza. Ipak, on nije izumio padobran već ga je jako dobro tehnički unaprijedio i učinio skok mogućim.
