Heraklo, još jedan u nizu zanimljivih grčkih junaka, možda je lik kojeg poznajete pod imenom Herkul ili Herkules. Olimpski bogovi, prema grčkim mitovima, imali su mnoštvo djece, što s drugim bogovima, a što sa smrtnicima koji su im privukli pažnju svojom ljepotom ili osobinama. Iako postoje teorije da su i rimski carevi u krvnom srodstvu s grčkim bogovima i junacima, mnogi u isto ne vjeruju.
Ovakvim odnosima između besmrtnih bogova i Grka nastali su mnogi mitski heroji, polubogovi velike snage i talenta koji su često dostigli nevjerojatnu slavu na zemlji, a koji su nekada čak dobili i besmrtnost kao dar s Olimpa. Jedan od takvih bogova bio je Heraklo, u rimskoj mitologiji poznat kao Herkul.
Heraklo – uspon Herakla
Heraklo, iako poznat po svojoj nadljudskoj snazi, u stvari nikada nije bio bog. On je rođen kao smrtnik, a prema legendi otac mu je bio sam Zeus, najsnažniji Olimpski bog i vladar svih grčkih bogova. Majka mu je Alkmena, unuka grčkog heroja Perzeja koji je prema mitu odrubio glavu zmijokosoj Meduzi. Dakle, njegovo je stablo komplicirano jer je sam potomak poluboga s majčine strane, a potomak bogova s očeve strane.
Prema legendi, Zeus je tražio Heliosa, boga sunca, da ne izađe tri dana za redom kako bi imao više vremena s Alkmenom. On se zatim prerušio u njezina muža Amfitriona i spavao s njom. Iste noći, pravi Amfitrion se vratio iz rata i također spavao sa svojom ženom te je tako Alkmena zatrudnjela prvo s prerušenim Zeusom, a zatim sa svojim mužem. Blizanci nastali ovakvom oplodnjom bili su upravo budući kralj Euristej i junak Heraklo.
Osim što je otac Heraklu dao nevjerojatnu moć, činjenica da je potomak bogova mladom junaku donijela je i mnoge nevolje. Hera, Zeusova žena i boginja braka bila je ljutita na Zeusove česte ljubavne afere i mrzila je njegovu izvanbračnu djecu. Heraklo nije bio iznimka stoga nije trebalo čekati dugo da ga pokuša ubiti.
Prvi podli plan koji je Hera pripremila bio je sljedeći: nagovorila je Zeusa da dijete koje se rodi te noći proglasi kraljem te je zatim zaustavila Alkmenin porod tako da je natjerala Litiju, božicu rođenja, da sjedi s prekriženim nogama zavezanim u čvor i tako indirektno zarobi blizance u utrobi.
Hera se pobrinula da prvo dijete koje Alkmena rodi bude Euristej, a ne Heraklo, tako da Euristej bude kralj. Iako je planirala dugotrajno zaustaviti porod Herakla, u ovome nije uspjela jer je Alkmenima služavka Galantis slagala Litiji da je dječak već bio rođen te se ona zatim oslobodila svojeg užeta, dozvolivši malom Heraklu da izađe iz majčine utrobe.
Ovo nije bio zadnji put da je Hera pokušala ubiti mladog Herakla. Naime, prema legendi, Hera je odmah nakon Heraklova rođenja poslala dvije zmije da ga ubiju u njegovom krevetiću dok spava. Međutim, čak i kao mala beba Heraklo je bio neustrašiv i snažan te je golim rukama zadavio zmije prije nego što su ga napale.
Ipak, ovo nije bio kraj Herinih prljavih trikova. Nakon što je Heraklo dosegao punoljetnost, Hera je na njega bacila čaroliju koja ga je privremeno izludila toliko da je ubio svoju voljenu ženu i svoje dvoje djece. Krivnja koju je Heraklo osjećao bila je prevelika, i junak je ubrzo pronašao Apolona, boga liječenja i istine kako bi zamolio da ga kazni i tako odriješi njegova grijeha.
Heraklo i njegovih 12 izazova
Apolon je znao da krivica nije Heraklovaa već Herina, no na njegovu je zamolbu odgovorio osmislivši 12 zadataka koji su se činili gotovo nemogućim, a čija je namjera bila iskupljenje Heraklovih grijeha. Obećao je Heraklu da će ako izvrši sve zadatke za mikenskog kralja Euristeja, koji ih je i osmislio, biti nagrađen za svoj trud najvećim mogućim darom, besmrtnošću.
Prvi zadatak bio je ubiti Nemejskog lava: zvijer koja je terorizirala ljude u cijeloj regiji. Prema nekim mitovima ova čarobna zvijer također je bila potomak Zeusa i Selene, božice mjeseca. Neustrašiv Heraklo zarobio je lava u pećini i zadavio ga, a ostatak njegova pothvata nosio je krzno ove zvijeri kao ogrtač.
Nakon prvog uspjeha, Heraklo je trebao otputovati u grad Lernu kako bi se suočio s Hidrom s devet glava. Ovo otrovno stvorenje nalik zmiji živjelo je pod vodom i čuvalo ulaz u podzemni svijet, kraljevstvo Hada. Pri ovom zadatku Heraklo je imao pomoć nećaka Lolausa koji je nakon što bi Heraklo odstranio čudovištu jednu od glava svaku ranu zapalio bakljom. Ovo je bilo potrebno jer bi Hidra svaki puta kada bi joj glava bila odrezana, stvorila dvije nove na istom mjestu.
Treći zadatak je bio uhvatiti svetog ljubimca božice Dijane, zlatnu košutu. Ovaj crvena košuta imala je zlatne rogove i brončana kopita, a vjerovalo se da je Dijana bila iznimno zaštitnički nastrojena prema svom ljubimcu. Upravo je zato kralj Euristej izabrao ovaj zadatak – vjerovao je da će ga Dijana usmrtiti ako pokuša ukrasti košutu. Ipak, Heraklo je božici objasnio svoju situaciju, a ona se smilovala junaku.
Sljedeći zadatak je bio uloviti zastrašujućeg i divljeg vepra s planine Erymanthus. Erimantejski vepar bio je zastrašujući ljudožder, ali Heraklo ga je bez problema ulovio u svoju mrežu.
Cilj petog zadatka bio je poniziti Herakla te je stoga Euristej zadao zadatak čišćenja balege. Naime, trebao je očistiti goleme štale kralja Augeja u samo jednom danu što fizički nije bilo moguće. Ipak, on je uspio nadmudriti Euristeja i jednostavno je preusmjerio dvije obližnje rijeke kako bi poplavile i tako oprale obje štale.
Šesti zadatak bio je otputovati u gradić Stymphalos i otjerati jato ptica mesožderki koje su se skrivale u krošnjama oko grada. Junak je ovog puta trebao potražiti pomoć i dobio ju je od mudre božice Atene koja je Heraklu dala čegrtaljku napravljenu od strane boga kovača, Hefesta. Njome je uplašio Stimflijske ptice i natjerao ih na let. Većinu njih je ubio strijelama, a ostatak ptica više nikada nije viđen u Grčkoj.
Kako bi dovršio sedmi zadatak Heraklo je otišao na Kretu uhvatiti pobješnjelog bika koji je oplodio ženu otočkog kralja. Prema legendi, ovaj bik je otac Minotaura, stvorenja s tijelom čovjeka i glavom bika. Uhvativši bika Heraklo ga je doveo u Euristeju i pustio na ulice grada.
Osmi zadatak bio je uhvatiti četiri konja ljudoždera kralja Diomeda. Nakon što ih je ulovio Heraklo ih je posvetio Heri i pustio na slobodu kako bi prkosio ljutitoj božici.
Deveti zadatak bio je iznimno kompleksan. Naime, Heraklo je trebao ukrasti pojas amazonske kraljice Hipolite. Iako je kraljica na početku bila voljna mladom junaku dati pojas bez borbe, Hera se umiješala i proizvela velike probleme. Božica se prerušila u amazonsku ratnicu i proširila glasine da Heraklo želi oteti kraljicu Hipolitu. Amazonske ratnice ubrzo su napale Heraklovu flotu, a junak je u strahu ubio Hipolitu i uzeo joj pojas s mrtvog tijela.
Sljedeći zadatak bio je otići u Afriku i ukrasti stoku čudovišta i diva Geriona. Iako je Hera pokušala Heraklu upropastiti planove nije uspjela i mladi heroj se u Mikenu vratio s kravama.
Predzadnji zadatak je bio iznimno opasan jer je Heraklo morao ukrasti vjenčani dar same Here: zlatne jabuke koje su čuvale nimfe Hesperide. Kako bi uspio u svojoj nakani, Heraklo je tražio pomoć od smrtnika Prometeja kao i boga Atlasa te je na kraju uz sve muke uspio pobjeći s jabukama. Nakon što ih je kao dokaz odnio kralju vratio ih je u božji vrt.
Posljednji izazov bio je otputovati u Had i oteti Kerbera, troglavog psa koji čuva vrata zemlje mrtvih. Heraklova nadljudska snaga pomogla mu je u otimanju psa i odveo ga je u svijet smrtnika, no ne želeći dodatno razbjesniti bogove vratio je psa u podzemni svijet. Ovime je Heraklo dovršio svih dvanaest zadataka.
Heraklovo spašavanje Prometeja
Prometej, sin titana i okeanide, prema grčkoj mitologiji zaslužan je za stvaranje prvih ljudi. Prema legendi, Prometej i njegov brat Epimetej zalutali su u Grčkoj i odlučili napraviti glinene figure kojima je Atena zatim udahnula život. Prometejeve figure pretvorile su se u prve ljude, a Epimetejeve u prve životinje. Epimetej dao je životinjama dobre osobine, a kada je na red došao čovjek, dobrih osobina više nije ostalo. Prometejeva ljubav prema ljudima, i želja da oni budu uzvišeniji od životinja, nagnala ga je da ukrade vatru od bogova i da ih čovjeku. Zeus je bio bijesan i odlučio kazniti Prometeja za njegovu najveću kreaciju, samo čovječanstvo.
To je učinio tako da je naredio Hefestu, bogu kovaču, da napravi neprobojne okove i zarobi Prometeja na Kavkazu. Zeus je poslao orla Etona na brdo kako bi svaki dan Prometeju kljucao jetru i izazivao veliku bol. Pošto je Prometej besmrtan, ova agonija nije imala kraja sve dok ga Heraklo nije oslobodio, kako bi mu Prometej pomogao u krađi zlatnih jabuka.
Heraklov njegov pad
Heraklo se uskoro oženio sa svojom drugom ženom Deianirom. Nju je kentaur pokušao ukrasti, no Heraklo ga je pogodio sa strijelom namočenom u otrov Hidre. Na svojoj samrti, kentaur je shvatio da je sada njegova vlastita krv otrovna te je Heraklovoj ženi dao tuniku umrljanu svojom krvi, lažući da će je ovaj komad odjeće zauvijek vezati za Herakla.
Deianira je ovu tuniku čuvala sve dok nije čula glasine o tome da Heraklo ima ljubavnicu. Tada mu je dala ovu tuniku, u nadi da će Herakla privući natrag u svoje ruke. Međutim, otrovana krv na tunici pržila je Heraklovu kožu, a junak je ubrzo shvatio da je otrovan i sagradio si lomaču te se sam zapalio na njoj.
Prema legendi, Atena ga je na svojim kolima odvela na Olimp gdje provodi vječnost s bogovima, zbog obećanja koje mu je bog Apolon dao prije izvršenja 12 zadataka.
