Svake godine svijet s nestrpljenjem iščekuje objavu imena onih čiji će doprinosi biti upisani zlatnim slovima u analima povijesti, zahvaljujući Nobelovoj nagradi.
Nobelova nagrada nije samo medalja ili priznanje koje ukrašava životopis. To je priznanje koje otvara vrata besmrtnosti, klesajući imena dobitnika u temelje ljudskog znanja i postignuća.
U ovoj ćemo priči pokušati razotkriti najzanimljivija lica i priče koje stoje iza tih imena, ljudi čija je strast i predanost oblikovala svijet u kojem živimo, donoseći nadu, inovacije i inspiraciju.
Neka su od tih imena postala sinonim za genijalnost i inovacije, poput Alberta Einsteina, Marie Curie ili Martin Luther Kinga Jr. No, tu su i manje poznate priče, poput onih o znanstvenicima, aktivistima i umjetnicima koji su tiho i postojano gradili mostove prema novim horizontima.
Svaka Nobelova nagrada priča je za sebe – priča o hrabrosti, upornosti i nevjerojatnim otkrićima koja su oblikovala i nastavljaju oblikovati naš svijet. Kroz ove ćemo priče pokušati približiti živote i putovanja dobitnika, istražujući kako su njihova dostignuća odjeknula kroz vrijeme i prostor, mijenjajući ne samo lica svojih disciplina, već i svakodnevne živote ljudi diljem svijeta.
Što je Nobelova nagrada?
Nobelova nagrada je jedno od najprestižnijih priznanja koje pojedinac ili organizacija može primiti. Alfred Nobel, švedski izumitelj dinamita i drugih eksploziva, osnovao je nagradu 1895. godine, ostavivši veći dio svoje imovine za njeno financiranje. Nobelova želja bila je nagraditi one koji su najviše doprinijeli “dobrobiti čovječanstva”, a njegova oporuka postala je temelj za nagradu koja se dodjeljuje do danas.
Nobelove nagrade dodjeljuju se u šest kategorija: Fizika, Kemija, Fiziologija ili Medicina, Književnost, Mir i Ekonomija. Iako nije bila uključena u originalnu Nobelovu oporuku, Nagrada za ekonomske znanosti dodana je 1968. godine.
Dodjela Nobelovih nagrada odvija se svake godine 10. prosinca, na godišnjicu Nobelove smrti. Proces selekcije je rigorozan i tajan, a izbor dobitnika često je predmet velikih spekulacija i diskusija.
Dobitnici Nobelove nagrade, poznati kao laureati, dobivaju zlatnu medalju, diplomu i novčanu nagradu koja varira iz godine u godinu. Medalja i diploma simboliziraju njihovo postignuće, dok financijski aspekt omogućuje laureatima da nastave s istraživanjima i radom.
Nobelova nagrada imala je dubok utjecaj na globalno društvo, promičući mir, inovacije i istraživanje. Nagrada ne samo da pruža priznanje i podršku laureatima, već i inspirira druge da teže izvrsnosti i doprinesu globalnom znanju i dobrobiti.
Osim toga, Nobelova nagrada igra ključnu ulogu u promociji i valjanju znanstvenih, književnih i mirotvornih dostignuća, čime se obogaćuje globalna zajednica i promovira napredak i razumijevanje.
20 najzanimljivijih dobitnika Nobelove nagrade
1. Marie Curie (1903, Fizika; 1911, Kemija)
Marie Curie, rođena kao Maria Skłodowska 1867. godine u Varšavi, Poljska, ne samo da je kročila, već i osvijetlila put za mnoge znanstvenike i istraživače širom svijeta. Njena neumorna posvećenost istraživanju i obrazovanju ostavila je neizbrisiv trag u svijetu znanosti, a njezin doprinos u području fizike i kemije ostaje neusporediv.
Njezin prvi značajni doprinos bio je u području radioaktivnosti, termin koji je sama skovala, a za koji je zajedno sa svojim mužem Pierrom Curie i Antoineom Henriom Becquerelom, 1903. godine nagrađena Nobelovom nagradom za fiziku.
Njezino putovanje nije stalo na fizici. U 1911. godini, Marie Curie dodijeljena je Nobelova nagrada za kemiju za otkriće elemenata polonija i radija, kao i za istraživanje njihovih prirodnih spojeva. Time je postala prva osoba u povijesti koja je osvojila Nobelove nagrade u dvije različite znanstvene discipline.
Marie Curie nije bila samo istraživačica; bila je inovatorica i učiteljica koja je težila poboljšanju svijeta kroz obrazovanje i istraživanje. Unatoč društvenim i profesionalnim preprekama s kojima se suočavala kao žena u znanosti u to vrijeme, njezina strast i posvećenost svojim istraživanjima nikada nisu jenjavali.
2. Albert Einstein (1921, Fizika)
Albert Einstein, ime koje zvuči kao sinonim za genijalnost i duboko razumijevanje prirode svemira, ostavio je neizbrisiv trag u povijesti znanosti i ljudskog razumijevanja. Rođen 1879. u Njemačkoj, Einstein je postao ikona znanosti zahvaljujući svojim revolucionarnim doprinosima u fizici, posebno teoriji relativnosti.
Godine 1921., Albert Einstein nagrađen je Nobelovom nagradom za fiziku. Njegovo priznanje proisteklo je iz njegovog rada na fotoelektričnom efektu, koji je potvrdio kvantnu prirodu svjetlosti i materije.
Premda je ovo priznanje izraz izvanrednih doprinosa, Einstein je najpoznatiji po svojim teorijama relativnosti. Teorija relativnosti, koju je Einstein prvo predstavio 1905. godine u specijalnoj teoriji relativnosti, promijenila je temeljna uvjerenja o vremenu, prostoru i gravitaciji.
Einstein nije bio samo fizičar, već i aktivist i mislilac. Njegova strast prema miru i nenasilnom rješavanju sukoba označila je njegovu angažiranost u javnim pitanjima i njegovu ulogu u promicanju međunarodnog razumijevanja.
3. Martin Luther King Jr. (1964, Mir)
Martin Luther King Jr., jedan od najvažnijih boraca za građanska prava u američkoj povijesti, izrastao je kao ikona nenasilnog otpora protiv rasne diskriminacije i nejednakosti. Njegovo ime ostaje simbol hrabrosti, mirne borbe i neumornog zalaganja za pravednost i upravo je Nobelova nagrada pokazala važnost njegovog rada ljudima diljem svijeta.
Godine 1964., Martin Luther King Jr. nagrađen je Nobelovom nagradom za mir za svoju borbu protiv rasne diskriminacije u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegova metoda nenasilnog otpora i borba za građanska prava postali su inspiracija ne samo u Americi, već i širom svijeta.
King je bio lider američkog građanskog pokreta za građanska prava u 1950-ima i 1960-ima. Njegovi govori, uključujući legendarni govor “I Have a Dream” (Imam san), prizivali su kraj rasne segregacije i borbu za ravnopravnost svih građana, neovisno o njihovoj rasi ili boji kože.
4. Nelson Mandela (1993, Mir)
Nelson Mandela, ne samo južnoafrički heroj, već i globalna ikona za mir i jednakost, ostavio je neizbrisiv trag na svijetu svojom neustrašivom borbom protiv apartheida i posvećenošću pomirenju i izgradnji jedinstvenog Južnoafričkog naroda.
Godine 1993., Nelson Mandela nagrađen je Nobelovom nagradom za mir, zajedno s tadašnjim južnoafričkim predsjednikom Frederikom de Klerkom, za njihov zajednički napor u okončanju politike apartheida i uspostavi demokracije u Južnoafričkoj Republici.
Mandela je proveo 27 godina u zatvoru zbog svoje borbe protiv rasne segregacije i nejednakosti. No, umjesto osvete, Mandela je zagovarao pomirenje i istinsku demokraciju. Nakon što je oslobođen iz zatvora 1990. godine, postao je ključni igrač u procesu koji je doveo do okončanja apartheida i usvajanja novog ustava koja je zajamčila jednakost svih građana, bez obzira na rasu.
Mandela je postao prvi crni predsjednik Južnoafričke Republike 1994. godine, a njegova predanost pomirenju i izgradnji jedinstva donijela je stabilnost i nadu u zemlju koja je bila duboko polarizirana desetljećima.
5. Malala Yousafzai (2014, Mir)
Malala Yousafzai, mlada Pakistanka rođena 1997. godine, postala je sinonim za borbu za pravo djevojčica na obrazovanje i glas hrabrosti koji se usudio suprotstaviti terorizmu i nepravdi. Njezina priča je inspiracija za sve koji vjeruju u moć obrazovanja i mirnog aktivizma.
Godine 2014., Malala je postala najmlađa dobitnica Nobelove nagrade za mir. Ovo prestižno priznanje dodijeljeno joj je zbog njezine borbe za pravo djevojčica na obrazovanje u Pakistanu, gdje su talibani zabranjivali obrazovanje za djevojčice i pokušali je ubiti kao simbol suprotstavljanja njihovom režimu.
Malala nije samo preživjela napad, već je postala globalni aktivist za obrazovanje i prava djevojčica. Njezin neustrašivi glas putovao je svijetom, zagovarajući pristup obrazovanju za sve djevojčice, bez obzira na njihovu nacionalnost, vjeru ili socioekonomski status.
6. Majka Tereza (1979, Mir)
Majka Tereza, rođena kao Anjezë Gonxhe Bojaxhiu u Skoplju, Makedonija, 1910. godine, postala je simbol nesebične ljubavi i humanitarnog rada. Njeno predano služenje najsiromašnijima i najpotrebitijima postavilo je standarde za altruizam i brigu prema ljudima u nevolji.
Godine 1979., Majka Tereza nagrađena je Nobelovom nagradom za mir za svoj izvanredni humanitarni rad. Njezina organizacija, Misionarke ljubavi, bila je prisutna u siromašnim četvrtima Calcutte, Indija, i širom svijeta, pružajući pomoć najugroženijim članovima društva.
Njezin rad obuhvatio je brigu o beskućnicima, bolesnicima, siročadi i umirućima, bez obzira na njihovu vjeru ili etničku pripadnost. Majka Tereza je vodila jednostavan život, posvećen služenju drugima, a njezina nevjerojatna predanost i ljubav prema bližnjima postali su inspiracija za mnoge.
7. Winston Churchill (1953, Književnost)
Winston Churchill, britanski državnik i vođa tijekom Drugog svjetskog rata, ostao je upisan u povijest kao majstor retorike i vješt govornik čije riječi su motivirale naciju u najtežim trenucima. Njegovi povijesni govori i spisi ne samo da su oblikovali tijek povijesti, već su i donijeli svjetlo u najmračnijim vremenima.
Godine 1953., Winston Churchill nagrađen je Nobelovom nagradom za književnost za svoje izvanredne povijesne govore, memoare i eseje. Njegova sposobnost izražavanja, dubina analize i strast za obranu slobode i demokracije činili su ga iznimnim književnikom u svijetu politike.
Churchillova najpoznatija serija govora tijekom Drugog svjetskog rata, uključujući čuveni govor “Mišolovka” (Blood, Toil, Tears, and Sweat) i govor “Nikada se ne predajte” (We Shall Fight on the Beaches), postali su inspiracija za Britance i saveznike u borbi protiv nacističke Njemačke.
8. Ernest O. Lawrence (1939, Fizika)
Ernest Orlando Lawrence, američki fizičar rođen 1901. godine, ostao je upamćen kao izumitelj ciklotrona, uređaja koji je revolucionirao područje nuklearne fizike i otvorio vrata za brojne znanstvene otkriće u tom polju.
Godine 1939., Ernest Lawrence nagrađen je Nobelovom nagradom za fiziku za svoj izum ciklotrona. Ciklotron je bio prvi ubrzivač čestica, uređaj koji je omogućio ubrzanje subatomskih čestica do visokih brzina i energija. Ovo je omogućilo istraživačima da dublje prouče strukturu atomskog jezgra i fiziku subatomskih čestica.
Lawrenceov rad na ciklotronu bio je ključan za razvoj nuklearne fizike i radioaktivnosti. Tijekom Drugog svjetskog rata, njegovi radovi na projektu Manhattan doprinijeli su razvoju atomske bombe, čime je značajno utjecao na ishod rata.
9. James Clerk Maxwell (1915, Fizika)
James Clerk Maxwell, škotski fizičar i matematičar rođen 1831. godine, bio je arhitekt elektromagnetizma i autor Maxwellovih jednadžbi, koje su temeljni zakoni u elektromagnetnoj teoriji. Njegovi doprinosi razumijevanju elektromagnetskih valova utemeljili su temelje za mnoga značajna tehnička dostignuća u 20. stoljeću.
Godine 1915., James Clerk Maxwell posthumno je nagrađen Nobelovom nagradom za fiziku za svoje revolucionarne doprinose razumijevanju elektromagnetskih valova. Njegove Maxwellove jednadžbe predviđale su postojanje elektromagnetskih valova koji putuju brzinom svjetlosti i omogućili su razvoj električnih uređaja i telekomunikacija.
Maxwell je također igrao ključnu ulogu u razvoju teorije boja i fotografije, te je doprinio razumijevanju kinetičke teorije plinova i svojstava plinova pri niskim tlakovima. Mnogo njegovih spoznaja potvrđivano je na mikroskopima.
10. Barack Obama (2009, Mir)
Barack Obama, 44. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, postao je sinonimom za promicanje diplomacije, multilateralizma i nuklearnog razoružanja tijekom svoje prve godine predsjedništva. Njegova nagrađena inicijativa donijela je svježu nadu u svjetske odnose i međunarodni mir.
Godine 2009., Barack Obama nagrađen je Nobelovom nagradom za mir, i to tijekom svoje prve godine na dužnosti, za svoje napore u promicanju nuklearnog razoružanja i jačanju međunarodnih odnosa. Njegov angažman za kontrolu nuklearnog oružja i smanjenje napetosti između SAD-a i drugih nacija predstavljao je radikalnu promjenu u usporedbi s prethodnom američkom vanjskom politikom.
Obama je aktivno promicao i podržavao pregovore o nuklearnom razoružanju, uključujući potpisivanje Novog START sporazuma s Rusijom 2010. godine. Također je istaknuo važnost suradnje između nacija u borbi protiv klimatskih promjena i širenja nuklearnog oružja.
Unatoč kontroverzama koje su pratile odluku o dodjeli nagrade tako rano u njegovom predsjedništvu, Obama je ostao posvećen ciljevima koje je postavio za mir i suradnju u svijetu.
11. Jane Addams (1931, Mir)
Jane Addams, američka socijalna radnica, aktivistica i pionirka ženskih prava, ostala je zapamćena kao glas za mir i osnivačica međunarodnog ženskog pokreta za mir. Njezina posvećenost socijalnoj pravdi i promicanju mira obilježila je njezinu karijeru i utemeljila temelje za mnoge humanitarne inicijative.
Godine 1931., Jane Addams nagrađena je Nobelovom nagradom za mir za svoj izniman doprinos međunarodnom ženskom pokretu za mir i njenu borbu za socijalnu pravdu. Njezino vodstvo u stvaranju Ženske Međunarodne Lige za Mir i Slobodu omogućilo je ženama širom svijeta da se udruže u naporima za očuvanje mira.
Addams je također bila aktivna sudionica u pokretima za socijalnu reformu u Sjedinjenim Američkim Državama, s fokusom na prava žena, siromaštvo, i borbu za pravednost. Njena radna nastojanja obuhvaćala su izgradnju naselja za siromašne, obrazovanje i prava radnika.
12. Roger Penrose (2020, Fizika)
Roger Penrose, britanski fizičar i matematičar, ostvario je izvanredne doprinose razumijevanju crnih rupa i njihove uloge u svemiru. Njegovo istraživanje duboko je promijenilo naše razumijevanje gravitacije i prostora-vremena.
Godine 2020., Roger Penrose nagrađen je Nobelovom nagradom za fiziku za svoj pionirski rad na dokazu postojanja crnih rupa i razumijevanju njihovih matematičkih svojstava.
Nobelova nagrada za fiziku priznala je Penroseov izvanredan doprinos astrofizici i teorijskoj fizici, otvarajući nova vrata za istraživanje crnih rupa i njihovih tajni. Njegovo naslijeđe živi kroz nastavak istraživanja crnih rupa i potragu za odgovorima na najdublja pitanja o prirodi svemira.
13. Tu Youyou (2015, Fiziologija ili medicina)
Tu Youyou, kineska farmakologinja i ljekarnica, postala je svjetski poznata zahvaljujući svojim revolucionarnim otkrićima u tretmanu malarije. Njeno istraživanje i razvoj učinkovitog lijeka za ovu smrtonosnu bolest promijenili su sudbine milijuna ljudi širom svijeta.
Godine 2015., Tu Youyou nagrađena je Nobelovom nagradom za fiziologiju ili medicinu za svoj ključni doprinos u pronalasku antimalarijskog lijeka artemisinina. Njezin tim je iskoristio tradicionalne kineske metode liječenja malarije kako bi identificirao ovu učinkovitu prirodnu tvar koja je postala ključna komponenta suvremenih lijekova za malariju.
Njezino otkriće artemisinina dramatično je poboljšalo mogućnosti liječenja malarije, koja je godinama bila jedan od najsmrtonosnijih zaraznih bolesti na svijetu. Artemisinin se sada široko koristi kao dio kombinirane terapije za liječenje malarije i spašava brojne živote svake godine.
14. Dorothy Crowfoot Hodgkin (1964, Kemija)
Dorothy Crowfoot Hodgkin, britanska kemičarka i znanstvenica, ostvarila je izvanredne doprinose u razumijevanju molekularnih struktura važnih biokemijskih supstanci koristeći rendgensku kristalografiju. Njezino revolucionarno istraživanje omogućilo je detaljno proučavanje struktura molekula ključnih za razumijevanje biokemije i života.
Godine 1964., Dorothy Crowfoot Hodgkin nagrađena je Nobelovom nagradom za kemiju za svoje izvanredne doprinose u razumijevanju struktura biokemijskih molekula korištenjem rendgenske kristalografije. Njezin rad obuhvatio je proučavanje struktura složenih molekula, uključujući proteine, vitamine i antibiotike.
Njezina najpoznatija dostignuća uključuju određivanje strukture penicilina, tetraciklina i vitamina B12. Njezino otkriće strukture vitamina B12 bilo je posebno značajno, jer je pomoglo razumjeti mehanizme anemije i doprinijelo razvoju terapija za tu bolest.
15. Pablo Neruda (1971, Književnost)
Pablo Neruda, čileanski pjesnik, diplomata i političar, ostao je upamćen kao jedan od najvažnijih i najomiljenijih pjesnika 20. stoljeća. Njegova poezija, koja je prožeta snagom emocija i ljubavi prema prirodi, dirnula je srca čitatelja širom svijeta.
Godine 1971., Pablo Neruda nagrađen je Nobelovom nagradom za književnost za svoju izvanrednu poeziju koja evocira snagu emocija i slika. Njegovi stihovi često su inspirirani prirodom, ljubavlju, socijalnom pravdom i političkom strašću.
Neruda je napisao mnoga remek-djela, uključujući zbirke kao što su “Dvadeset pjesama ljubavi i jedna očajanja” (Veinte Poemas de Amor y Una Canción Desesperada) i “Čileanske balade” (Canto General). Njegova poezija oživljavala je ljubav, tugu, ljepotu prirode i duboke osjećaje, stvarajući čarobne svjetove riječima.
16. Jean-Paul Sartre (1964, Književnost)
Jean-Paul Sartre, francuski filozof, književnik i intelektualac, bio je ključna figura egzistencijalizma, filozofske struje koja je istraživala pitanja slobode, egzistencije i odgovornosti pojedinca. Iako je odbio prihvatiti Nobelovu nagradu za književnost 1964. godine, njegovo djelo i utjecaj na filozofiju i književnost ostaju neizbrisivi.
Sartre je napisao mnoga važna djela, uključujući filozofske traktate poput “Biti i ništa” (L’Être et le Néant) i književna djela kao što su roman “Mučnina” (La Nausée) i drama “Zatvorenik Altona” (Les Séquestrés d’Altona). Njegova filozofija naglašavala je ideju da je čovjek osuđen na slobodu i odgovornost za vlastite postupke, te da je svaki izbor važan i nosi moralne posljedice.
Iako je nagrađen Nobelovom nagradom za književnost 1964. godine, Sartre je odlučio odbiti nagradu, izražavajući svoje protivljenje svim oblicima institucionalizacije i ograničavanju slobode intelektualca. Odbijanje Nobelove nagrade postalo je simbolom njegove dosljednosti u odnosu na njegova vlastita filozofske uvjerenja.
17. John Bardeen (1956 i 1972, Fizika)
John Bardeen, američki fizičar i inženjer, zauzima posebno mjesto u povijesti Nobelovih nagrada jer je jedini čovjek koji je dva puta osvojio Nobelovu nagradu iz fizike. Njegov izvanredni doprinos poluvodičkoj elektronici i fizici materijala obilježila su 20. stoljeće.
Prvi put je John Bardeen nagrađen Nobelovom nagradom za fiziku 1956. godine, zajedno s Williamom Shockleyem i Walterom Brattainom, za izum tranzistora. Tranzistor je elektronički uređaj koji je revolucionirao elektroniku i otvorio vrata za razvoj modernih računalnih i komunikacijskih tehnologija.
Njegova druga Nobelova nagrada za fiziku došla je 1972. godine, ovaj put zajedno s Leonom Cooperom i Robertom Schriefferom, za razvoj teorije supravodičnosti poznate kao BCS teorija (po Bardeenu, Cooperu i Schriefferu).
Ova teorija revolucionirala je razumijevanje ponašanja elektrona u supravodičima, što je rezultiralo razvojem mnogih praktičnih primjena, uključujući magnetsku rezonanciju i medicinske uređaje.
18. Linus Pauling (1954, Kemija; 1962, Mir)
Linus Pauling, američki kemičar, bio je iznimna znanstvena figura 20. stoljeća koja je ostvarila dva jedinstvena uspjeha u Nobelovim nagradama – jedini čovjek koji je osvojio dvije ne-dijeljene Nobelove nagrade, i to u različitim kategorijama.
Prva njegova Nobelova nagrada dolazi 1954. godine u kategoriji kemije za njegova istraživanja prirode kemijskih veza i struktura molekula, posebno za njegov rad na razumijevanju prirode hemoglobina.
Druga Nobelova nagrada dolazi 1962. godine, ali ovaj put u kategoriji mira. Linus Pauling nagrađen je za svoju predanost borbi protiv nuklearnog naoružanja i aktivizam za nuklearno razoružanje.
Njegovo pismo otvoreno Ujedinjenim narodima poznato kao “Pismo otvoreno građanima Sjedinjenih Američkih Država” postalo je manifest pacifizma i potaknulo međunarodnu raspravu o nuklearnom oružju.
19. Rosalind Yalow (1977, Fiziologija ili medicina)
Rosalind Yalow, američka fizičarka i medicinska istraživačica, ostvarila je iznimne doprinose medicini kroz razvoj radioimunoeseja (RIA), revolucionarne metode koja je omogućila precizno mjerenje hormona i drugih biokemijskih tvari u tijelu.
Godine 1977., Rosalind Yalow nagrađena je Nobelovom nagradom za fiziologiju ili medicinu za njezin pionirski rad u razvoju RIA. Ova tehnika temelji se na upotrebi radioaktivnih izotopa za označavanje molekula i omogućava precizno mjerenje njihove prisutnosti u biološkim uzorcima.
RIA je revolucionirala dijagnostiku i istraživanje u medicini jer je omogućila otkrivanje i mjerenje hormona u izuzetno niskim koncentracijama, što je bilo ključno za razumijevanje brojnih bolesti i endokrinoloških poremećaja. Osim toga, RIA je imala značajan utjecaj na razvoj dijagnostičkih testova za dijabetes, tireoidne bolesti i mnoge druge zdravstvene probleme.
20. Lech Wałęsa (1983, Mir)
Lech Wałęsa, poljski radnik i lider, postao je simbolom borbe za slobodu, prava radnika i demokraciju u komunističkoj Poljskoj. Njegova uloga u osnivanju i vođenju sindikata Solidarnost (Solidarność) značila je ključni trenutak u borbi protiv totalitarnog režima.
Godine 1983., Lech Wałęsa nagrađen je Nobelovom nagradom za mir za svoje iznimne napore u osnivanju i vođenju Solidarnosti, prvog neovisnog sindikata u komunističkoj Poljskoj. Solidarnost je postala pokret za slobodu, demokraciju i prava radnika te je okupila tisuće Poljaka u njihovoj borbi protiv represivnog režima.
Pod vodstvom Wałęse, Solidarnost je postigla značajne uspjehe u pregovorima s komunističkim vlastima, što je na kraju dovelo do poljskih slobodnih izbora 1989. godine i pada komunističkog režima u zemlji. Wałęsa je postao prvi predsjednik demokratske Poljske nakon Drugog svjetskog rata.
