Orlovi su jedni od najjačih i najvećih ptica na nebu te vrlo opasni predatori koji svoj plijen nemilosrdno hvataju u letu. Kao izvanredno vješti lovci, odličnog vida i nenadmašive brzine, nalaze se među pticama s najvećim rasponom krila, uz sokole.
Danas ih poznajemo kao simbole moći i slobode te je upravo bjeloglavi orao, jedna od najpoznatijih ptica grabljivica na svijetu, nacionalna ptica i simbol Sjedinjenih Američkih država.
Kako izgleda orao?
Orlovi su ptice veličanstvenog izgleda i veličine a obično teže od tri do sedam kilograma. Osim veličine, u lovu im pomaže velik kljun kao i iznimno snažne kandže i mišići nogu. Perje im je obično smeđe, bijele ili crne boje, a raspon krila im varira ovisno o načinu lova.
Iako izgledom sliče jastrebovima, sokolima i lešinarima, ako pobliže pogledamo primijetit ćemo velike razlike u izgledu ovih ptica grabljivica.
Posebno je zanimljivo je da su ovo iznimno simetrične životinje. Njihova lijeva i desna strana su u potpunosti identične kako bi se postigao maksimalni učinak tijekom letenja.
Kako bi orao bio vrlo uspješan u letenju potrebna mu je velika aerodinamičnost, a ona se postiže potpunim balansom krila.
Najbolji primjer simetričnosti možemo vidjeti kod orlova koji su iz nekog razloga izgubili perje na jednoj strani tijela što je uzrokovalo opadanje perja i s druge strane, kako bi se održala težina i ravnoteža tijela.
Gdje možemo pronaći orlove?
Orlove nalazimo ponajviše u Euroaziji i Africi, dok samo dvije vrste naseljavaju sjevernu Ameriku: suri orao i bjeloglavi orao, simbol države.
Nekoliko vrsti orlova obitava i u srednjoj i južnoj Americi, no znatno manje nego u Europi i Aziji.
Što orao jede?
Već smo spomenuli da je orao ptica grabljivica. Hrani se isključivo mesom, a preferira živi plijen koji lovi upravo svojim snažnim i zakrivljenim kljunom kao i mišićavim nogama koje završavaju oštrim kandžama.
Većinom se radi o ribama, gmazovima i vodozemcima, no orlovi mogu jesti i glodavce, šišmiše i slično. Zbog toga što su predatori, imaju iznimno oštar vid koji je čak 8 puta bolji od ljudskog. Ovo im omogućava da s velikih visina primijete svoju potencijalnu hranu, ali im i pomaže da im sunce koje je na tim visinama jače pretjerano ne smeta.
Ono što je posebno zanimljivo jest da orao može odabrati i veći plijen i napasti ga iako nije dovoljno snažan za borbu s njim. Ipak, orao će veću životinju uspjeti usmrtiti bez obzira na to.
Naime, on će plijen uhvatiti i dignuti na veliku visinu te ga ispustiti i tako usmrtiti. Ovakva, sada teško ozlijeđena ili mrtva životinja ispuštena s neba ne može se opirati i orao može uživati u svom ručku.
Pare li se orlovi za cijeli život?
Orlovi su monogamne životinje što znači da će pronaći životinju suprotnog spola i pariti se s njom cijeli svoj život. Ponekad orlovi koriste i isto gnijezdo iz godine u godinu kako bi se međusobno parili u njemu.
Gnijezda su načinjena od pronađenih grančica, njihova paperja i raznih drugih biljaka koje pronađu u blizini. Gnijezda se grade najčešće na liticama ili na visokim stablima gdje mladunčad može biti sigurna i zaštićena od raznih predatora.
Iako ptice liježu više od jednog jaja, često se dogodi da najsnažniji ptić ubije svoju braću i sestre te tako najčešće ostane samo jedna ptica koja preživi. Snažniji ptić također može preživjeti i na način da ugrabi svu hranu za sebe te tako ovaj slabiji postane žrtva njegove sebičnosti.
Također je važno napomenuti da mit o tome da orlovi guraju svoju mladunčad iz gnijezda kako bi ih naučili letjeti nije istinit. Oni koriste drugu taktiku: prestanu donositi hranu u gnijezdo što tjera ptića da sam ide u potragu za hranom pa tako i sam uspijeva naučiti letjeti.
Gdje orlovi spavaju?
Iako bi čovjek zaključio da će orlovi iskoristiti svoja gnijezda za spavanje, to nije točno za orlove, a većinom ne funkcionira ni za druge vrste ptica.
Gnijezdo se koristi samo za odgajanje mladih i odlaganje jajeta, a orao spava na grani drveta uz pomoć posebnog mehanizma u stopalu koji mu omogućuje da može ostati pripijen za granu čitavu noć, bez straha od pada. Posebno mu pomaže jak stisak koji je čak deset puta jači od ljudskog.
Koliko dugo orao živi?
Orlovi mogu doživjeti između dvadeset i trideset godina što je nevjerojatno dugačko s obzirom na ostale ptice. Najstariji poznati orao nađen u divljini dosegao je starost od čak 38 godina, no ovo je rijetko zbog brojnih opasnosti.
Ako su u zoološkom vrtu ovakvi orlovi mogu doživjeti i do sedamdeset godina zbog pažljive veterinarske njege koju dobivaju.
Također, oko dvadesete godine ptica drastično slabi i tako je orlu u divljini mnogo teže uloviti plijen kada dosegne određenu starost. Zanimljivo je da što je orao stariji to mu je kljun svijeniji i sve teže lovi plijen.
Je li orao ugrožena životinja?
Neke vrste orlova ozbiljno su ugrožene dok druge populacije, poput one bjeloglavog orla doživljaju rast u broju jedinki.
Ovisno o tome gdje orao živi on može izgubiti stanište potrebno za gniježđenje, hrana mu može biti kontaminirana pesticidima, ili može doći do pretjeranog izlovljavanja.
Kako dijelimo orlove?
Iako postoji više od šezdeset vrsta orlova na zemlji, često ih klasificiramo u četiri podskupina kako bi ih bolje razlikovali: na morske orlove, prave orlove, zmijske orlove i orlove harpije.
Morski orlovi su oni koji glavnu prehranu baziraju na ribi. Oni ne love plijen na kopnu već iz zraka promatraju vodu i svojim kljunom hvataju svježu ribu.
U prave orlove spadaju oni orlovi koji imaju donji dio nogu prekriven perjem.
Zmijski orlovi su također klasificirani po svojoj prehrani jer se hrane zmijama, baš kao što im i ime kaže.
Harpijski orlovi su veliki orlovi koje nalazimo u tropskim šumama, primjerice na Filipinima gdje se orao također smatra nacionalnom životinjom.
Suri orao
Suri orao (ponekad poznat i po nazivu zlatni orao) je ujedno i najpoznatiji orao na svijetu. U prošlosti je bio simbol rimskih legija, a nalazi se i na grbovima brojnih država poput Albanije.
Ova veličanstvena ptica ima raspon krila preko dva metra te je najveća ptica u krškim dijelovima zemlje. Krasi ju tamnosmeđe perje i snažna krila te pravokutan rep. Na stražnjem dijelu glave i vrata nalaze se zlatna pera karakteristična za ovu vrstu.
Suri orao preferira otvoren teren te zbog toga obitava u krškim planinama. Obitava u nedostupnim dijelovima planina, za što je djelomično odgovaran i čovjek kojeg ova vrsta izbjegava.
Najviše se hrani zečevima, miševima, kornjačama, a ponekad i pticama, kozama, ovcama i slično. Suri orao u lov često ide u paru koristeći provjerenu taktiku. Kada par orlova napada neko stado jedan od orlova rastjeruje to stado dok drugi započinje napad na odvojenu mladunčad.
Tijekom zime nije mu jednostavno pronaći plijen pa se tada hrani i strvinama i životinjama koje su nastradale na hladnoći ili s nekim drugim razlogom.
Suri orao je odličan letač kojeg je predivno gledati kako leti jer to čini vrlo graciozno i na velikim visinama, a tijekom letenja može i jako dugo jedriti.
Orao štekavac
Orao štekavac kralj je među pticama nizinskih područja i nakon surovog orla drugi je po veličini najveći orao. U Hrvatskoj obitava uz velike rijeke, a voli i poplavna područja i ribnjake.
Ova prekrasna ptica može doseći težinu i preko pet kilograma. Perje joj je smeđe boje s karakterističnim bijelim repom.
Svojim svinutim kljunom lovi ribe, ptice i sisavce, ali voli se hraniti i slatkovodnim ribama. Ne bira svoj plijen pa nerijetko krade plijen neke druge ptice grabljivice. U letu nije posebno brz, ali nakon što uoči plijen obrušava se na njega ogromnom brzinom.
Svoje gnijezdo radi na visokom drveću u blizini ribnjaka i poplavnih područja, a napravljeno je od velike količine grana i grančica. Mužjak i ženka imaju i svoj svadbeni let u kojem se povezuju pandžama i zajedno obrušavaju prema tlu.
Orao štekavac je ugrožena vrsta ptice, a najveći uzrok ovome je nestajanje njegovog prirodnog staništa, tj. smanjivanjem poplavnih područja.
Orao zmijar
Orao zmijar dobio je ime upravo prema svom omiljenom plijenu. Naime, glavna su mu hrana zmije te je stoga ljudima često drag jer ubija i opasne vrste zmija.
Orao zmijar nije otporan na zmijski otrov ali zato im jako debelu kožu i gusto perje kako bi se lakše obranio od njih.
Od ostalih se orlova razlikuje po tamnom tijelu i trbuhu išaranom bijelim prugama, a s obzirom na njegovu veličinu kljun mu je prilično malen.
Voli obitavati na kamenjaru i suhim staništima gdje ima mnogo hrane, ali voli i močvarno područje jer i ono obiluje zmijama.
Ova vrsta orla gradi mala gnijezda, ali za razliku od ostalih gradi novo svake godine.
Mali riblji orao
Mali riblji orao, poznat i kao sokol cipolar jedan je od najmanjih među orlovima, a nastanjuje mjesta u blizini rijeka, jezera i rtova koji obiluju brojnom ribom.
Raspon krila iznosi maksimalnih 1,5 metara, a ptica nije teža od 1 kilograma. Sivosmeđe je boje, s bijelom donjom stranom tijela.
Razlog za to je njegova isključivo riblja prehrana, a kada je lovi često uranja u vodu zajedno sa svojim plijenom. Nekada je riba preteška pa se ovaj orao može i utopiti pokušavajući ubiti svoj plijen pod vodom.
Bez obzira na svoju veličinu ovaj orao gradi impresivno gnijezdo u koje se stalno vraća. U njega stalno dodaje nove materijale pa gnijezdo postaje sve impresivnije i bogatije.
Orao krstaš
Orao krstaš jedna je od najsnažnijih i najvećih ptica grabljivica. Ova vrsta na leđima ima karakteristične bijele crte, a kljun joj je sivoplav s crnim vrhom dok su kandže također sivocrne.
Orao krstaš često se naziva i Kraljevskim orlom, a obitava na Mediteranu i u stepskim zonama. Gnijezdi se na visokom drveću u rjeđim šumama ili na usamljenom drveću.
Ove orlove često susrećemo blizu seoskih naselja, iako izbjegavaju pretjerani ljudski kontakt. Ponekad su problematični jer osim ptica, gmazova i sitnih sisavaca mogu napadati i domaće životinje. Grade velike gnijezda, a nije neobično da ga izgrade i na električnim stupovima.
Orao krstaš je vrlo ugrožena vrsta stoga se intenzivno radi na obnavljanju njegove populacije.
