U svijetu pčela postoji jedna tvar koja ima ključnu ulogu za njihov život – pčelinji vosak. Ovaj poseban materijal neupadljiv je za ljudsko oko, ali pčelama je izuzetno značajan za stvaranje saća, a samim time i održavanje života u košnici.
Iako je pčelinji vosak samo jedna mala komponenta našeg ekosustava, on je ključan za prirodnu ravnotežu, a time i za ljude čiji bi opstanak bez pčela bio vrlo upitan.
Što je pčelinji vosak, čemu služi i kako ga i mi možemo koristiti otkrit ćete u nastavku.
Što je pčelinji vosak?
Najpoznatiji vosak životinjskog porijekla je pčelinji vosak. Njega proizvode pčele radilice, a nastaje u njihovim voštanim žlijezdama. On im služi za stvaranje osnovnih uvjeta za život: za gradnju saća u kojima skladište med i u kojima obitavaju potomci.
Pčelinji vosak je iznimno važan za opstanak pčelinje zajednice, ali je svoju upotrebu pronašao i kod ljudi. Koristi se u proizvodnji svijeća, kozmetičkih proizvoda i farmaciji. Svoju je primjenu pronašao i u raznim vrstama industrija, kao sredstvo za podmazivanje, ali i u neke manje poznate svrhe.
Kako pčele proizvode vosak?
Pčele svoj vosak proizvode uz pomoć žlijezdi koje se nalaze na donjoj strani njihovog trbuha. Vosak koji izlazi iz tih žlijezdi je u tekućem stanju, a nakon izlaska se stvrdne na zraku i pretvori u tanke voštane pločice.
Pčelinji vosak je prirodna prilagodba pčela koja pčelama omogućuje da stvore saće. Saće su geometrijski oblikovane, i to u šesterokute, što je uistinu jedinstveni primjer gradnje najoptimalnijeg mjesta za skladištenje hrane, ali i razvoj potomstva.
Postoji više vrsta ćelija, pri čemu su sve izgrađene od voska, ali napravljene s drugom namjenom. Jedne su dublje i služe za pohranjivanje zaliha meda, dok druge služe za pohranjivanje peludi ili polaganje jajašca.
Pčele su uistinu vrsni graditelji: osim što vosak koriste za izgradnju saća, one ga koriste i za izgradnju podupirača, okomitih stupova od voska koji pomažu da ćelije stoje uspravno, da održe njihov pravilni raspored te tako stvaraju sigurnost čitave košnice.
Je li svaki pčelinji vosak isti?
Većina ljudi ne zna da postoje 3 vrste pčelinjeg voska: bijeli vosak, žuti vosak i neprerađeni vosak poznat kao „capping wax“.
1. Bijeli vosak ili cera flava alba
Ova vrsta voska dobiva se pročišćavanjem pčelinjeg voska koji je prirodno žute boje jer se u njemu nalazi velik broj prirodnih pigmenata, ulja i sličnih primjesa.
Pročišćavanjem se dobiva bijeli ili kremasti pčelinji vosak, s manje prirodnog mirisa i u čistijem obliku.
Ovakva vrsta voska ima široku primjenu u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji upravo zbog tih prednosti: ima neutralan miris i boju koja se može lako kombinirati u novi proizvod.
2. Žuti vosak ili cera flava
Žuti vosak je pčelinji vosak kojeg one koriste kao građevinski materijal za izradu saća i gradnju košnica. Ima različite primjene izvan pčelarstva pa se tako koristi u proizvodnji svijeća, farmaciji, kozmetici i industriji.
On se od bijelog razlikuje po tome što ima karakterističan miris pčelinjih saća, te originalnu žutu boju.
3. „Capping wax“
Ovo je engleski termin kojeg pčelari koriste kako bi opisali neprerađeni vosak koji se nalazi u svom izvornom obliku jer se skida direktno s pčelinjih saća.
Riječ je o vosku kojeg pčele koriste kako bi pokrile ćelije u saćima u kojima je pohranjen med. Riječ „capping“ na engleskom znači „pokrivanje“ i očito govori čemu služi ta vrsta voska.
Ova vrsta voska nanosi se u tankom sloju što znači da je mnogo tanji i osjetljiviji od onog koji se koristi za samu gradnju saća, stoga pčelari imaju i vrlo precizan alat za skidanje tog sloja s vrha ćelija kako bi mogli doći do meda.
Je li pčelinji vosak veganski ili vegetarijanski proizvod?
Pčelinji vosak je proizvod životinjskog porijekla, što znači da ne može biti riječ o vegankom ili vegetarijanskom proizvodu.
Većina vegana izbjegava upotrebu pčelinjeg voska jer ga pčele proizvode kao rezultat vlastitog rada, a uzimanje i korištenje voska zahtijeva interakciju s pčelama i svakako može utjecati na njihov životni ciklus. To se kosi s veganskim načelima, stoga većina vegana neće koristiti pčelinji vosak.
S druge strane, vegetarijanci imaju različite stavove kad je u pitanju pčelinji vosak. Dok jedni smatraju da se on može koristiti jer se pčele ne moraju ubijati kako bi se došlo do njega, drugi će tvrditi da nije moralno jer je i dalje riječ o proizvodu životinjskog podrijetla.
Tko je prvi u povijesti koristio pčelinji vosak?
U svijetu prirodnih resursa ne postoji mnogo tvari koje svojom kvalitetom i raznolikosti primjene mogu usporediti s pčelinjim voskom.
Ljudi su već u dalekoj povijesti otkrili izvanredne osobine koje ima pčelinji vosak i započeli s njegovim korištenjem u raznim prilikama.
Prvi zapisi o ljudskoj upotrebi voska datiraju unatrag tisućama godina, od trenutka kada je otkriveno da se od njega mogu izraditi svijeće. Prvi poznati korisnici pčelinjeg voska za izradu svijeća su bili Egipćani, koji su ih obavezno koristili u obrednim ceremonijama. Nakon toga se upotreba proširila na antičku Grčku i Rim, te širom svijeta.
Osim za izradu svijeća, Egipćani su vrlo brzo otkrili još jednu veliku prednost ove tvari, a to je njegova korist u kozmetici.
S vremenom, ljudi su otkrivali sve više načina za korištenje pčelinjeg voska u različitim granama industrije, a moderna kozmetika i farmaceutika i dalje ga koriste zbog njegovih vrhunskih svojstava.
10 upotreba za pčelinji vosak
1. Izrada svijeća
Pčelinji vosak je popularan i tradicionalan materijal za izradu svijeća zbog svojih jedinstvenih svojstava. On obično sadrži nečistoće poput krhotina saća, propolisa i ostataka pčela, pa se tijekom pripreme pročišćava kako bi se dobila čista podloga za izradu svijeća.
Takav pročišćeni vosak se topi kako bi došao u tekuće agregatno stanje, a to se radi na niskim temperaturama kako bi se izbjeglo njegovo oštećenje.
Ponekad se svijećama dodaje boja ili miris pri čemu je koriste prirodna bojila ili eterična ulja što znači da je takva svijeća i dalje u potpunosti prirodnog podrijetla.
Takav tekući vosak se stavlja u kalupe odgovarajućeg oblika, a u središte se stavlja fitilj koji se radi od pamuka ili konoplje. On mora biti dovoljno dug da se proteže od vrha do dna. Nakon toga se svijeće stavljaju da se ohlade i stvrdnu.
Pčelinji vosak je u izradi svijeća vrlo cijenjen zbog svoje sposobnosti ravnomjernog sagorijevanja, minimalnog stvaranja dima i prirodnog mirisa.
Svijeće od pčelinjeg voska često imaju svjetliju boju, blistav izgled i karakterističan miris što ih čini izvanrednim odabirom za sve prigode.
2. Prirodna kozmetika
Pčelinji vosak je vrlo zastupljen i u prirodnoj kozmetici jer ima iznimne sposobnosti što se tiče hidratacije i zaštite kože.
Često se koristi u izradi balzama za usne jer pomaže zadržati vlagu dok istovremeno stvara zaštitni sloj na usnama što sprječava njihovo isušivanje i pucanje. Pčelinji vosak u balzamu ih štiti od vanjskih utjecaja pa usne ostaju vrlo mekane.
Ovaj vosak se često koristi i kao emulgator u raznim kremama i losionima jer omogućuje miješanje vodenih i uljanih komponenti te pomaže u stvaranju kremaste strukture.
Također se koristi u proizvodima koji su namijenjeni suhoj i oštećenoj koži jer osim što pruža hranjive tvari on zbog svoje nepropusnosti sprječava dehidraciju kože.
Često se koristi u prirodnoj kozmetici namijenjenoj djeci, kako bi se izbjeglo korištenje aditiva, ali i kao dio proizvoda za kosu koji kosi daje zaštitni sloj.
3. Poliranje i zaštita drvenog namještaja
Odavno je poznato da je pčelinji vosak jako dobar za tretiranje drva, pa tako i drvenog namještaja, u potpunosti na prirodan način.
Pčelinji vosak se koristi kao premaz za drveni namještaj jer stvara zaštitni sloj koji će ga štititi od vanjskih utjecaja. On prodire u drvo i stvara prirodnu barijeru koja štiti drvo od vlage, prljavštine i ogrebotina. Također drvenim površinama daje blistavi sjaj i naglašava njihovu prirodnu ljepotu.
Pčelinji koristi se i za obnovu i osvježavanje starih komada namještaja, a odličan je za zatvaranje malih pukotina ili ogrebotina na drvu. Pčelinji vosak će popuniti oštećenja i drvenu površinu učiniti glatkom, ali i sjajnom. Također ga hidratizira i sprečava njegovo isušivanje.
4. Njega kože
Osim što je čest sastojak balzama za usne jer ih štiti i sprječava njihovo pucanje, pčelinji vosak se koristi i za izradu balzama za tijelo, prirodnih ruževa za usne, krema i masti za suhu i oštećenu kožu te za proizvode za nadraženu ili osjetljivu kožu.
S druge strane, prije početka korištenja kozmetičkih proizvoda na bazi pčelinjeg voska potrebno je utvrditi da ne postoji nikakva alergijska reakcija na njega, stoga je važno nanijeti proizvod na određeno mjesto i pričekati da se vidi ima li kakve reakcije na njega.
5. Njega kožnih cipela
Prije nego što su se počele koristiti razne industrijske kreme za cipele pčelinji je vosak bio vrlo popularan za tretiranje kožnih proizvoda, uključujući i kožne cipele.
Pčelinji vosak hidratizira kožu cipela, čineći je mekom i fleksibilnom. Također stvara zaštitni sloj koji štititi kožu od vlage, prljavštine i ogrebotina.
Ipak, ne može se koristiti za njegu sve kožne obuće jer nanošenjem voska doći će do tamnjenja boje cipela. Najbolje je testirati na manje vidljivom dijelu cipele pa provjeriti da li je rezultat zadovoljavajući.
6. Zaštita hrane
Pčelinji vosak je zaštitna barijera koja pomaže zaštititi hranu od vanjskih utjecaja. S obzirom na to da pčelinji vosak ima antibakterijska i zaštitna svojstva ponekad se koristi umjesto kemijskih pesticida.
Može se koristiti za stvaranje zaštitnog sloja na plodovima koji pomaže smanjiti infekcije i oštećenja.
Pčelinji vosak se može koristiti za premazivanje voća i povrća kako bi se sačuvala njihova svježina i smanjila dehidracija. Također se može koristiti za premazivanje sireva i drugih prehrambenih proizvoda jer je u potpunosti prirodan i neće promijeniti svojstva hrani.
7. Zaštita vrtnog alata od hrđe
On se obično ne koristi za zaštitu alata od hrđe, ali u slučaju nedostatka nekog premaza protiv korozije može kratkotrajno spriječiti pojavu hrđe, ali samo ako se nanese na čist i suh alat.
Pčelinji vosak stvara zaštitni sloj koji će pomoći smanjiti kontakt alata s vlagom i zrakom, čime se smanjuje rizik od hrđe. Međutim, ovakva zaštita nije vječna i može zahtijevati povremeno ponovno nanošenje. Bez toga, teško da će pčelinji vosak učiniti alat otpornim na koroziju.
8. Farmaceutska industrija
Što se tiče primjene u farmaceutskoj industriji pčelinji vosak većinom funkcionira kao neka vrsta premaza, stabilizatora i slično.
Ponekad se koristi za izradu prirodnih premaza i veziva za tablete, kapsule i druge oblike lijekova. On pomaže očuvati stabilnost i integritet lijekova te pridonijeti njihovom laganom otpuštanju u organizmu.
Pčelinji vosak se koristi i za izradu prirodnih kapsula i supozitorija, a nerijetko se koristi kao prirodni sastojak u nekim farmaceutskim pripravcima ili dodacima prehrani. Na primjer, čest je sastojak proizvoda koji imaju prirodnu formulaciji vitamina i minerala jer na taj način proizvod ostaje u potpunosti prirodan.
Pčelinji vosak je vrlo bitan dio prirodnih lijekova i ljekovitih pripravaka koji sadrže i druge pčelinje proizvode poput propolisa, matične mliječi i meda. Najčešće je riječ o proizvodima koji služe podizanju imuniteta.
9. Tekstilna industrija
Zanimljivo je da pčelinji vosak ima nekoliko primjena u tekstilnoj industriji, što nije opće poznata činjenica.
Često se koristi u izradi vodootpornih tkanina koje se koriste za torbe, ruksake i kapute. Ako ste ikada vidjeli kaput s kojeg voda doslovno klizi s površine umjesto da ju kaput upija, tada ste vidjeli tkaninu impregniranu voskom.
Također se koristi i za tretiranje niti jer vosak poboljšava njihovu fleksibilnost i sprječava pucanje.
10. Tehnička industrija
Pčelinji vosak se često koristi u industriji maziva jer ima odlična impregnacijska i zaštitna svojstva.
Tada se koristi za izradu prirodnih maziva koja se primjenjuju na različite dijelove strojeva, opreme i mehanizama. On smanjuje trenje između pokretnih dijelova, čime se produžava vijek trajanja strojeva.
Pčelinji vosak može se koristiti i kao premaz za metalne površine kako bi se zaštitile od korozije jer stvara zaštitni sloj koji odbija vlagu i štiti metal od štetnih utjecaja okoline.
Ponekad se koristi i za impregnaciju tkanina ili drugih materijala kako bi se poboljšala njihova otpornost na vodu i vlagu. Ovaj postupak može biti koristan za različite tehničke primjene, poput izrade otpornih platnenih materijala.
Jedan primjer korištenja pčelinjeg voska u tehničkoj industriji je zaštita i podmazivanje drvenih dijelova glazbenih instrumenata, poput drvenih puhačkih i gudačkih instrumenata.
5 zanimljivih stvari o pčelinjem vosku
1. U nekim kulturama, pčelinji vosak se koristio za izradu malih figura, skulptura i dekorativnih predmeta. Primjer je zapadno-afrički narod Senufo koji je pčelinji vosak koristio za izradu malih figura koje su se koristile u raznim ceremonijama.
2. Također se koristio i za izradu perli koje su se bojale prirodnim bojama, a za to su najbolji primjer australski Aboridžini koji su ih koristili za izradu nakita.
3. Pčelinji vosak se u prošlosti često koristio i za izradu drvenih košara, košara od pruća ili trske jer bi se njegovim premazivanjem produžio vijek trajanja predmetu koji je bio više otporan na vlagu i vanjske utjecaje.
4. Egipćani su pčelinji vosak koristili i za mumifikaciju, kako bi spriječili propadanje tijela, ali i za brtvljenje lijesova. Mnogi drevni spisi pisani na papirusu su ostali sačuvani samo zato jer su bili premazani pčelinjim voskom.
5. Katolička crkva u svojim prostorima preferira korištenje svijeća napravljenih samo od pčelinjeg voska.
