Botanika je oduvijek bila važna znanstvena disciplina, ali njena važnost raste iz dana u dan. Razlog tome su velike promjene koje se događaju u prirodi, što uključuje i promjene u biljnom svijetu, ali i u svim ostalim segmentima prirode koji su međusobno tako čvrsto povezani, a koje imaju veliki utjecaj na ljude i njihov opstanak.
Svaka promjena koja se tiče vode, tla, temperature, životinjskog svijeta ili mora ima utjecaj na biljni svijet, a samim time ima utjecaj i na botaniku.
Botanika je grana znanosti koja se bavi proučavanjem biljaka, što obuhvaća vrlo širok raspon istraživanja. Botaničar istražuje strukturu bilja, proučava način na koji ono funkcionira, te otkriva kako biljka evoluira s vremenom. Također je zadužen za klasifikaciju biljaka, a osobito je usmjeren na otkrivanje međudjelovanja biljaka s okolišem.
Sve ovo pokazuje iznimnu važnost botanike i zanimanja botaničar u današnje doba, osobito zbog primjene biljaka u medicini i osiguravanje njihove važne uloge u poljoprivredi i svjetskoj prehrani.
Što je botanika, zašto je važna i čime se bavi botaničar otkrijte u nastavku teksta u kojemu donosimo najvažnije činjenice vezane uz ovu važnu struku.
10 važnih činjenica o botanici i zanimanju botaničar
1. Botanika ima ekološku važnost
Botanika proučava biljni svijet, a biljke su najvažniji dio ekosustava. Biljke su jako važan dio prehrambenog lanca i osiguravaju hranu i stanište mnogim organizmima. Botaničar stoga vrlo često proučava biljke s ekološkog stajališta.
Biljke su vrlo važne radi procesa fotosinteze kojeg obavljaju kroz koji reguliraju klimu što je opet iznimno važna značajka. Upravo je biljni svijet jako dobar pokazatelj raznih ekoloških promjena i onečišćenja stoga je važno da botaničar prati zdravlje biljaka jer to može pomoći u otkrivanju ekoloških problema.
2. Botanika je važna za očuvanje vrsta
Botanika i botaničar imaju važnu ulogu u očuvanju ugroženih biljnih vrsta koje su na rubu izumiranja. Upravo botaničar radi klasifikaciju biljnih vrsta i precizno ih identificira čime se osigurava prepoznavanje vrsti, a samim time i identifikacija ugroženih vrsta. Zbog toga se brzo mogu otkriti ugrožene vrste i djelovati da ih se zaštiti.
Botaničar je vrlo važan kad govorimo o očuvanju staništa jer pruža znanje o tome koja su najbolja staništa za mnogobrojne biljne vrste čime se štiti biljku od potencijalnog izumiranja i omogućuje joj prostor za rast i razvoj. Botaničari zbog toga vrlo često provode restauraciju staništa, kako bi osigurali opstanak ugroženih vrsta.
3. Botanika je važna za farmaceutsku industriju
Biljni svijet obiluje mnogim ljekovitim biljkama koje imaju vrlo široku primjenu u farmaceutskoj industriji i medicini. Ljudi se sve više okreću liječenju biljem, ali i mnogi lijekovi se danas baziraju an biljnim spojevima.
Botaničar je stoga vrlo važan jer upravo su njegova istraživanja baza na kojoj se gradi proizvodnja i uzgoj ljekovitog bilja, koje će imati još veći zamah u budućnosti. Također je osoba koja izdvaja i izolira ljekovite spojeve iz biljaka kako bi se mogli koristiti u farmaceutskoj industriji stoga često surađuje s farmaceutima, kemičarima i ljudima iz medicinskih krugova.
4. Botanika je jako važna za poljoprivredu
U biljni svijet kojeg proučava botaničar pripada i poljoprivreda te sve njene grane, od usjeva do voća i povrća te ostalih kultura. Poljoprivreda se svake godine suočava sa sve većim klimatskim promjenama i problemima u uzgoju zbog čega je zanimanje botaničar sve zahtjevnije.
Botaničar svojim istraživanjem pomaže poboljšati biljne vrste, osigurati njihov dobar rast i razvoj, te kontrolirati bolesti koje mogu načiniti štetu. Mnogi ne znaju da botaničari također sudjeluju u unapređivanju raznih tehnika koje se koriste u poljoprivredi, primjerice u sadnji, gnojidbi i uzgoju.
Ovo uključuje i sudjelovanje u razvoju otpornijih vrsta bilja koje neće biti toliko osjetljive na velike klimatske promjene niti biti jako podložne raznim bolestima i štetnicima.
5. Botaničar je čuvar biljnih gena
Možda niste upoznati s ovim, ali mnogi botaničari rade u bankama sjemenki u kojima se čuva sjeme i razni biljni uzorci u svrhu zaštite. Ove su banke važne jer se u njima osigurava opstanak vrste kroz dostupnost za buduće generacije.
Genetska raznolikost biljaka vrlo važna za bioraznolikost biljnog svijeta.
6. Botaničar je edukator
Botaničari su jako važni za podizanje svijesti o važnosti očuvanja prirode. Ljudi su skloni darove iz prirode uzimati zdravo za gotovo, ali da bi te darove i dalje primali moramo se zauzeti za njeno očuvanje i biti svjesni koliko je važno da se ponašamo u skladu s ekološkim smjernicama.
Botaničar drži predavanja, objavljuje radove iz svog polja te dijeli svoje znanje o biljkama kako bi osigurao bolji život i za njih i za nas.
7. I Darwin je bio botaničar
Mnogi od nas odmah će primijetiti ime Charlesa Darwina i većini je poznata njegova evolucijska teorija. Ipak, velik dio ljudi ne zna da je Darwin po zanimanju bio botaničar i to strastveni.
On se 1831. godine uputio na put oko svijeta na brodu HMS Beagle i to u svojstvu „brodskog prirodoslovca“, dakle botaničara. Većinu vremena je provodio ploveći oko juga Amerike gdje je skupljao razne biljne i životinjske vrste, a upravo je tako primijetio evolucijski napredak nekih vrsta ovisno o staništu i otkrio da se vrste prilagođavaju kako bi opstale.
Na tome se temeljila i njegova knjiga „Podrijetlo vrsta“ u kojoj je otkriven sasvim novi pogled na evoluciju svih živih bića na zemlji.
8. Botaničar ima utjecaj na svijet oko sebe
Iako se mnogima čini da je zanimanje botaničara zahtjevno, a možda i monotono sljedeći primjer pokazuje koliki utjecaj botaničar može imati na svijet oko sebe i opstanak živih bića ako je strastven i uporan u svom poslu.
Američka suvremena botaničarka Joanne Chor se bavila istraživanjem mehanizama rasta i bilja, a njena su istraživanja otkrila način kako se kod biljke tijekom rasta i razvoja može povećati učinkovitost apsorpcije ugljičnog dioksida iz atmosfere. Takvo otkriće može biti prekretnica u smanjenju emisije stakleničkih plinova.
Još jedan primjer botaničarke koja je imala velik utjecaj na botaniku je indijska botaničarka Janaki Ammal Kakkat koja je proučavanjem kromosoma u divljoj riži povećala uspješnost uzgoja i očuvanja riže.
U Hrvatskoj je bio značajan Fran Kušan, botaničar i profesor koji se smatra pionirom u istraživanju i zaštiti biljnih vrsta u Hrvatskoj.
9. Botaničar je svestrano zaposlenje
Ako ste mislili da je zanimanje botaničar dosadno jer je vezano uz jednu nišu potpuno ste u krivu. Riječ je o poslu u kojem ima mnogo raznolikosti.
Botaničar se bavi laboratorijskim radom gdje se bavi analizom biljnih uzoraka, ali često sudjeluje i u terenskom radu u kojima prikuplja te uzorke.
Vrlo često se bavi pisanjem znanstvenih radova, odlazi na susrete s kolegama botaničarima te radi kao profesor na fakultetu.
Botaničar zbog toga ima dinamičan posao, ali on zahtijeva mnogo koncentracije i strpljivosti.
10. Botanički vrt je važan za botaniku
Botanika ima važnost u našim životima koje nismo niti svjesni, a najbolji način da se osvijestimo je odlazak u botanički vrt.
Botanički vrtovi su posebna mjesta usmjerena istraživanju i očuvanju biljnih vrsta, a izuzetno su važni i radi održavanja bioraznolikosti. Važno je shvatiti da svaka biljna vrsta ima svoje mjesto u prirodi i važna je za određen dio ekosustava.
Botanički vrt često zapošljava botaničare kako bi im pomogli u očuvanju vrste i njenog staništa, vodili brigu i upravljali kolekcijama biljaka i educirali ljude o važnosti svih grana biologije za očuvanje svijeta kakvog poznajemo.
Botaničari u botaničkom vrtu imaju i obrazovnu ulogu jer svojim radom podučavaju posjetitelje važnosti očuvanja okoliša dok istovremeno privlače mlađe generacije u odabir zvanja botaničar demonstrirajući jedinstvenu perspektivu ovog posla.
5 razloga zašto je botaničar zanimanje budućnosti
Kao što smo već ranije naveli mnogima se posao botaničara ne čini toliko važnim kao recimo posao osobe zaposlene u medicini ili pravu. To je vrlo nepravedno prema botaničarima jer je riječ o profesiji od vitalnog značaja za cijelu ljudsku vrstu.
Botaničar radi u pozadini i ne ističe se u javnosti, ali jako drži do svog rada i profesije jer shvaća koliko je važan za svijet u cjelini. Većina botaničara se fokusira na određen dio svog rada te na taj način bira svoje mjesto zaposlenja.
Tako se botaničar može zaposliti u botaničkom vrtu ili arboretumu, može raditi kao profesor botanike i podučavati studente o važnosti botanike, ali može raditi i na još nekoliko pozicija.
Botaničar se može zaposliti i u nacionalnim parkovima i parkovima prirode u kojima se često nalaze botanički centri usmjereni očuvanju prirodnih staništa bilja u njima. Sve zapravo ovisi o tome na čemu sam botaničar želi raditi.
Može se zaposliti u istraživačkoj instituciji kao što je recimo sveučilište ili istraživački centar gdje se provode istraživanja o biljkama i analiziraju razni podaci koji imaju veliku važnost za ljude.
Botaničar se može zaposliti u nekoj od mnogobrojnih organizacija za zaštitu prirode gdje će biti aktivno uključen u spašavanje ugroženih vrsta i njihovih staništa.
Neki botaničari karijeru pronalaze i u ministarstvu za zaštitu okoliša ili nekoj drugoj vladinoj organizaciji usmjerenoj na dobro upravljanje ljudskim resursima i provođenju zakona o zaštiti biljaka.
Mnoge farmaceutske tvrtke zapošljavaju botaničare koji u njima imaju mogućnost istraživati biljke i njihova svojstva te uz pomoć tih istraživanja razvijati prirodne lijekove.
Dio botaničara svoju karijeru pronađe u krajobraznoj arhitekturi i uređenju okoliša, a njihovo znanje o obnovi i upravljanju zelenih površina i uklapanju biljnih vrsta u određena staništa je neprocjenjivo.
