in

Što su morske spužve? 5 zanimljivosti iz dubina mora

Pitate li nekog koga poznajete zna li što su morske spužve vjerojatno će vam odgovoriti da je riječ o biljci. I bit će u zabludi, jer morske spužve zapravo nisu biljke. Da, da, jednako kao što su znanstvenici u prošlosti pogrešno vjerovali u geocentrični model Sunčevog sustava, tako je i ovo bila česta greška.

Naime, mnogi sjedilački oblici života, kao što su na primjer koralji, ne mogu se odmah samo na temelju svog načina života svrstati u biljke. 

Isto vrijedi i za morske spužve. One pripadaju u životinje i beskralježnjake, iako su bez mozga ili središnjeg živčanog sustava te relativno jednostavne građe. 

Kako su građene morske spužve?

Morske spužve su višestanične životinje koje ne posjeduju tkiva niti organe kao druge nama bliske životinje, već imaju specijalizirane stanice koje se razlikuju građom jedne od drugih kako bi što bolje obavljale svoju funkciju. 

Razlikujemo tri tipa stanica: pločaste stanice koje se nalaze u epitelu iliti “koži” spužve, a koje imaju zaštitnu ulogu i tvore male pore na površini spužve koje omogućuju protok vode kroz tijelo i gastralni prostor; bičaste stanice koje se nalaze na stijenkama takozvane gastralne ili probavne šupljine spužve, stvarajući strujanje vode i sudjelujući u prehrani spužve, te ameboidne stanice koje mogu služiti za probavu i tvoriti skelet. 

spužve
FOTO:UNSPLASH

Ove posljednje su jako zanimljive jer je riječ o većinom neopredijeljenim stanicama koje se mogu razviti u bilo koju drugu vrstu stanice, ovisno o potrebama organizma. 

Ovisno o rasporedu šupljina i skeletnih stanica morska spužva može varirati izgledom, a najveća razlika je u obojenju spužvi. 

Koliko dugo žive spužve?

Morske spužve nemaju puno prirodnih predatora i neprijatelja te su zaštićene čvrstim kalcitom koji se nalazi među njihovim stanicama. To je jedan od razloga zašto morske spužve mogu živjeti dugi niz godina.

Neke pronađene vrste starije su od 200 godina što je iznimno važno jer dugo igraju svoju ulogu u morskim ekosustavima i pridonose održavanju raznolikosti među drugim organizmima u moru.

Gdje žive morske spužve?

Morska spužva, kao što joj ime govori, živi u morima kao i u oceanima. 

Ovisno o vrsti možemo ju pronaći u toplim, ali i u hladnim vodama, u plitkom i dubokom moru. 

Naravno, postoji par iznimaka poput Ogulinske špiljske spužvice, koja živi u slatkoj vodi u špiljama, no ove životinje su gotovo u potpunosti dom pronašle u slanim vodama. 

Većina vrsta ugiba kratko nakon što ih preselite u slatku vodu jer u njoj ne može opstati. Naravno, osjetljive su i na zrak i ne mogu preživjeti ni izvan vode, koja im služi za disanje i za prehranu. 

Morska spužva voli naseljavati bistru i čistu vodu jer svu hranu dobivaju filtracijom vode kroz svoje pore i kanaliće, te da se ove pore ispune prljavštinom spužve bi umrle. 

Morska spužva je sjedilački organizam koji se ne pokreće već ostaje pričvršćena za morsko dno. Upravo je ovo njihovo svojstvo jedan od glavnih razloga zašto ih ljudi miješaju s biljkama.

Ipak, iako su morske spužve osjetljive na onečišćenje, ipak imaju način obrane od ugibanja. Mnoge su vrste vrlo otporne, a neke koje ostanu bez dijela tijela jednostavno izrastu novi dio. 

Čime se hrane morske spužve?

Morske spužve nemaju niti usta niti probavni sustav kakav pronalazimo kod kralježnjaka. Također nemaju niti jasni krvožilni sustav, dišni sustav, pa čak ni sustav za izlučivanje. 

Njihov glavni izvor hrane, kisika, ali i medij za izlučivanje je upravo voda koja ulazi u šupljine ove morske životinje. Spužve usisavaju vodu i iz nje filtriraju hranjive tvari koje su ušle u gastralnu šupljinu. 

Ranije spomenute bičaste stanice izazivaju strujanje vode kako bi ona ušla u pore, a izašla kroz glavni otvor probavne šupljine koji se najčešće nalazi na gornjoj strani organizma. 

Fagocitozom stanice preuzimaju hranjive tvari iz vode kako bi se spužva to jest njezine stanice nahranile. Ovim načinom preuzima se i kisik te raspršuje otpad koji izlazi kroz tijelo. 

Prehrana spužvi zasniva se na sićušnim organizmima i velikim organskim česticama, no postoje i vrste koje su mesožderi i koriste niti kako bi privukle životinje u svoje tijelo. 

Kako se razmnožava morska spužva?

Morska spužva razmnožava se spolno i nespolno, nekada i na oba načina. Kao sjedilački organizam ne mogu sa sigurnošću znati hoće li u blizini biti druga spužva, pa iako su spužve većinom dvospolci ovakav tip razmnožavanja uvijek ne funkcionira.

Spolno razmnožavanje bazira se na tome da hermafroditska spužva razvija jajašca i spermu, u različito vrijeme kako ne bi oplodila sama sebe, preuzimajući ulogu majke i oca. 

Dakle, tijekom reprodukcije proizvest će jednu vrstu spolnih stanica i ispustiti ih u vodu kako bi ih morske struje raspršile. 

ekosustav spužvi
FOTO: UNSPLASH

Ako se na putu nalazi spužva suprotnog spola koja ispušta stanice, događa se oplodnja u samoj spužvi. Ličinke oslobađaju se iz ženske spužve i lebde uokolo u sklopu planktona dok ne pronađu povoljno mjesto i ne pričvrste se za morsko dno.

Nespolna reprodukcija je ona u kojoj nema spajanja muških i ženskih stanica. Novonastala spužva uvijek je klon majke, jer nije bilo spajanja stanica s genetski različitim partnerom. 

Nespolno razmnožavanje obavlja se pupanjem u kojemu se stvaraju pupovi, izbočine stanica, koji se odvajaju od spužve i lebde sve dok se ne pričvrste za tlo i ne započnu svoj rast.

Koja je uloga morske spužve u ekosustavu?

Spužve su iznimno važne jer filtriraju vodu. Oni su glavni filteri i poboljšavaju kvalitetu vode uklanjajući čak do 95% bakterija i čestica iz vode, kao i 90% otopljenog ugljika, pretvarajući ove čestice u hranu za druge životinje. 

Ovo je razlog zašto često na istom mjestu vidimo spužve i koralje, koji iskorištavaju čistu vodu i novonastalu hranu. Zbog svojih kanalića one su također jako važno utočište za druge životinje, ili još važnije područja za mriješćenje riba. 

Također, osim recikliranja ugljika neke mogu reciklirati i fosfor i dušik i tako kontrolirati uvjete u vodi.

Jedna izvanredna značajka je sposobnost filtracije spužvi. Morske spužve su glavni filteri i, ovisno o pojedinoj vrsti, mogu filtrirati od 1.000 do 20.000 litara po kilogramu tkiva svaki dan. To je puno vode. 

I to je razlog zašto znanstvenici vjeruju da mogu biti važni čimbenici promjena u kvaliteti vode, bilo dobre ili loše.

Koja je primjena spužvi u znanosti?

Neke morske spužve ispuštaju brojne toksine u vodu kako bi se obranile od predatora. Neki od ovih toksina su od velikog farmaceutskog značaja, jer imaju protuupalna, antibiotska i slična djelovanja. 

U sebi sadrže mnoge spojeve koji imaju potencijalnu medicinsku ulogu, a vjeruje se da imaju i velik biotehnološki potencijal, kao i vrijednost u inženjerstvu zbog svojih kostura.

Da li se morske spužve beru?

Ronjenje i branje spužvi iznimno je stara aktivnost, a već su stari Grci prepoznali vrijednost ovih organizama. Oni su ih koristili za ribanje i čišćenje te održavanje osobne higijene. Koristili su je i ispod kaciga, a prepoznali su i njezinu ulogu u filtraciji vode. 

Danas se neke spužve uzgajaju, ali većinski kupujemo sintetičke spužve koje su noviji izum. Razlog tome je što su pretjerani ribolov i klimatske promjene dovele do smanjenja populacija spužvi koje se bliže izumiranju.

Važno je spomenuti i da se sve vrste spužvi ne beru jer su neke ipak pregrube za upotrebu. Spužve s mekanim i vlaknastim kosturima danas se često uzgajaju akvakulturom u kontroliranim uvjetima za prodaju.

Čemu danas služe morske spužve?

Neki ljudi još i danas kupuju spužve za održavanje osobne higijene jer su vrlo mekane za kožu, ali djeluju kao određeni piling ostavljajući glatku teksturu. 

Uz to, ovakve spužve imaju i antibakterijska kao i hipoalergena svojstva što ih čini savršenima za bebe i ljude s osjetljivom kožom. Ovakve spužve mogu se koristiti i za nanošenje kozmetike poput šminke, ili za uklanjanje proizvoda s lica. 

Spužve su naravno dobre i za čišćenje: mekše su od sintetičkih spužvi te stoga rade manju štetu na osjetljivim površinama poput porculana, kristala i slično. 

Poznata je i menstrualna morska spužva koja se koristi kao prirodna alternativa za tampon jer dobro upija, ugodna je za korištenje i ekološki je prihvatljivija, osobito zbog toga što se može koristiti mnogo puta.

Morske spužve Jadrana 

Kao što smo već ranije napomenuli morske spužve su vrlo osjetljive na onečišćenje mora pa je nestajanje ove jedinstvene životinje loš znak za neki akvatorij. Zbog toga je važno održavati broj spužvi na njihovim staništima, a kako bi bili sigurni u njihov opstanak mnoge su postale i zaštićene vrste.

Morske spužve jako su važan dio Jadranskog akvatorija, i čine Jadransko more još posebnijim nego što jest, i to kroz održavanje čistoće i visoke kvalitete vode.

Postoji nekoliko zaštićenih morskih spužvi u Jadranu, a svaka od njih je vrlo jedinstvena svojim izgledom i osobitostima. Riječ je o sljedećim spužvama: mozgovnjača, morska naranča, zvjezdasta rogljača i mekana rogljača.

Njihovi nazivi mogu prilično dočarati njihov izgled, pa je tako mozgovnjača izgledom slična ljudskom mozgu, a morska naranča neodoljivo podsjeća na ovo citrusno voće.

Jadransko more dom je za oko 1000 vrsti morskih spužvi. Među njima je najpoznatija fina dalmata.

Ova je vrsta najpopularnija među ljudima, a koristila se još u doba starih Rimljana. Po čemu je ona drugačija i koji je razlog da je najpopularnija? 

Fina dalmata sadrži jod, što ju čini ljekovitom i time ova morska spužva postaje prirodni antiseptik. Izuzetno je fine teksture i vrlo nježna, zbog čega je omiljena spužva u kozmetičkoj industriji. 

Posebno moramo spomenuti najljepšu spužvu Jadrana, ružičastu cjevastu spužvu, te spužvu sumporaču, koje su među najatraktivnijim spužvama u Jadranu.

Morske spužve – 5 zanimljivosti iz dubina mora

1. Iako morske spužve imaju sjedilački način života te se ne kreću neke ipak završe kao pomorci. Neke spužve se pričvrste za oklop raka samca pa na ovaj način putuju morem.

2. Najpoznatije mjesto na svijetu što se tiče morskih spužvi je Antarktik. Neke morske spužve koje se nalaze na području Antarktika narasle su do enormnih veličina, poput manjih automobila. K tome su i iznimno stare pa neki primjerci broje i 10 tisuća godina.

To je još spektakularniji podatak jer da bi morska spužva narasla do 15 cm promjera potrebno joj je od 2 do 4 godine rasta. 

3. Neke jadranske morske spužve su vrlo atraktivne izgledom pa su omiljene roniocima koji ih snimaju. Jedna od takvih je špiljska sumporača, žarko žuta morska spužva koja ima atraktivne pupove koji podsjećaju na bejzbolske palice. 

spužve
FOTO: UNSPLASH

4. Najljepša morska spužva Jadrana je ružičasta cjevasta spužva. Njene prekrasne boje izmjenjuju s od svijetloružičaste do tamnoružičaste, a specifični cjevasti izgled čini ju posebno zanimljivim primjerkom morske spužve. Najstariji primjerci imaju cijevi koje su toliko velike da podsjećaju na trube.  

5. Spužva sumporača ili promjenjiva sumporača omiljena je spužva za promatranje, razlog za to leži u njenom posebnom izgledu. Izgledom podsjeća na skup malih okomitih stupića, koje mnogi nazivaju i „prstićima“, a boja joj je jarko žuta. Ili nije? Jer kad je izvadite iz mora sumporača će započeti sa svojom transformacijom; jarko žuta spužva postaje prvo zelena, a na kraju postane plavoljubičasta. 

No ronioci sumporaču vole zbog još jedne njen osobine: ona je naime odličan čistač stakla s ronilačke maske. Dovoljno je uzeti jedan komadić sumporače i njome istrljati staklo s maske te ga nakon toga isprati.

Križarski ratovi – 4 rata za Jeruzalem i vjeru

15 najljepših džamija svijeta