Znate li tko je izmislio kravatu? Iznenadit ćete se. Kravata, simbol elegancije i profesionalnosti, ima bogatu i zanimljivu povijest koja se proteže kroz stoljeća. Ovaj članak vodi vas na putovanje otkrivanja podrijetla kravate, od njenih skromnih početaka do statusa ikone mode.
Iako se često povezuje s Francuskom, priča o kravati započinje daleko od pariških modnih pista – u srcu Hrvatske. Otkrit ćemo kako su hrvatski vojnici, poznati po svojim ukrasnim maramama na vratu, inspirirali svijet i postavili temelje za ono što danas poznajemo kao kravatu.
Otkrivamo tko je izmislio kravatu, kako se ovaj jednostavni komad tkanine transformirao kroz povijest, od vojnog simbola do ključnog elementa muške odjeće, te istražujemo njegov utjecaj na svjetsku modu i kulturu.
Tko je izmislio kravatu i kada?
Korijeni nastanka moderne kravate sežu u 17. stoljeće i povezani su s hrvatskim vojnicima tijekom Tridesetogodišnjeg rata (1618–1648). Da, dobro ste čuli, izumitelj kravate hrvatski je vojnik!
Hrvatski vojnici, koji su bili dio plaćeničkih vojnih snaga u Francuskoj, nosili su tradicionalne, obojene marame oko vrata. Ovaj specifičan stil privukao je pažnju u Francuskoj, posebno na dvoru Luja XIII. Francuski su ga nazvali “cravate”, što je izvedenica od riječi “Hrvat”. Stil se brzo proširio i postao popularan među francuskim aristokratima, a kasnije i diljem Europe.
Tijekom stoljeća, kravata je prošla kroz mnoge transformacije u stilu, materijalu i načinu nošenja, postajući sastavni dio muške (i ponekad ženske) formalne odjeće.
19 zanimljivosti o kravati
Kravata, kao simbol elegancije i formalnosti, ima zanimljivu i bogatu povijest. Evo i 10 zanimljivih činjenica o ovom klasičnom modnom dodatku.
1. Podrijetlo iz Hrvatske
Otkud dolazi kravata? Podrijetlo kravate kao modnog detalja duboko je ukorijenjeno u hrvatskoj vojnoj povijesti, posebice u 17. stoljeću tijekom Tridesetogodišnjeg rata.
U to vrijeme, hrvatski plaćenici bili su dio raznih vojnih formacija koje su služile diljem Europe, a njihova posebna odora privukla je pažnju, osobito u Francuskoj, što daje odgovor na često pitanje o tome tko je izmislio kravatu.
Hrvatski vojnici nosili su tradicionalne, obojene marame oko vrata. Ove marame nisu bile samo dekorativne, već su imale i praktičnu svrhu: štitile su vrat od vremenskih uvjeta i mogućih ozljeda. Ovaj specifičan način nošenja marama od strane Hrvata bio je nov i neobičan za Francuze, koji su ga brzo usvojili i prilagodili svojoj modi.
Marame koje su nosili hrvatski vojnici bile su izrađene od različitih materijala, uključujući svilu, pamuk i vunu, a ovisno o rangu vojnika, mogle su biti i bogato ukrašene. Inicijalno, ove marame bile su jednostavno vezane ili omotane oko vrata, često u obliku “Y”, gdje bi jedan kraj bio prebačen preko ramena.
Stoga ako prije niste bili sigurni tko je izmislio kravatu, sada možete i potvrditi odakle dolazi kravata – iz Hrvatske. Međutim, Hrvati su mnogo toga izumili.
2. Francuska popularizacija
Popularizacija kravate u Francuskoj, koja se dogodila u 17. stoljeću, ključan je trenutak u povijesti ovog modnog dodatka. Nakon što su hrvatski vojnici, služeći u različitim vojnim formacijama tijekom Tridesetogodišnjeg rata, donijeli svoj stil nošenja marama u Francusku, kravata je brzo privukla pažnju i postala modni trend na francuskom dvoru.
Ova moda posebno je zavoljena na dvoru kralja Luja XIII. Francuski kralj bio je oduševljen ovim stilom, a njegova podrška i odobravanje imali su značajan utjecaj na širenje trenda.
Kravata je ubrzo postala popularna među francuskim aristokratima, simbolizirajući eleganciju i sofisticiranost. Postala je neizostavan dio muške odjeće među plemstvom. Ovaj trend proširio se i na ostale europske dvorove, postavši simbolom statusa i mode.
U Francuskoj su kravate počele doživljavati različite stilističke transformacije. Od jednostavnog stila vezanja, koji su izvorno koristili hrvatski vojnici, francuski modni dizajneri razvili su složenije dekorativne načine vezanja, koristeći različite materijale i boje.
Kravata je brzo postala više od modnog dodatka; postala je dio kulturnog identiteta i izraza. Njena popularnost u Francuskoj utjecala je na percepciju kravate kao simbola rafiniranosti i umjetničkog ukusa, daleko prelazeći njen izvorni vojni kontekst.
S vremenom, popularnost kravate proširila se iz Francuske u druge europske zemlje, a mnogi koji se pitaju tko je izmislio kravatu ne pomisle da bi ona mogla dolaziti iz tako malene i nepoznate zemlje.
3. Simbol statusa
Nakon što je postala popularna na francuskom dvoru, kravata kao modni dodatak je brzo usvojena od strane aristokracije kao znak rafiniranosti i elegancije. Nošenje kravate postalo je ne samo modna izjava, već i način da se pokaže društveni rang i bogatstvo. Materijali i dizajn kravata često su odražavali bogatstvo i ukus vlasnika.
U 18. i 19. stoljeću, kravata je postala sve složenija i raznolikija u svom dizajnu. Korištenje skupe svile, ručno izrađenih uzoraka i složenih načina vezanja postalo je uobičajeno među visokim slojevima društva. Ova raznolikost i složenost dizajna kravata dodatno su potvrđivali njen statusni simbol.
S vremenom se trend kravate kao statusnog simbola proširio i izvan Francuske, postajući popularan u cijeloj Europi, a kasnije i u Sjedinjenim Državama. U mnogim kulturama, nošenje kravate postalo je sinonim za profesionalnost, ugled i poslovni uspjeh.
Nošenje kravate često je povezano s formalnošću, profesionalnošću i ozbiljnošću. U poslovnom svijetu, primjerice, kravata može poslužiti kao vizualni pokazatelj profesionalnosti i posvećenosti poslu.
4. Industrijska revolucija i promjene
Iako smo otkrili tko je izmislio kravati i kada, zamah nošenja kravate počeo je tek s industrijskom revolucijom, koja je započela u 18. stoljeću. Ona je imala značajan utjecaj na proizvodnju i distribuciju kravata, transformirajući je iz rukotvorine u masovno proizveden modni dodatak.
Prije industrijske revolucije, kravate su uglavnom bile ručno rađene i često skupo izrađivane. Industrijska revolucija omogućila je masovnu proizvodnju kravata, što je učinilo ovaj modni dodatak dostupnijima široj javnosti. Korištenje strojeva za tkanje i šivanje smanjilo je vrijeme i troškove proizvodnje, čime su kravate postale pristupačnije.
Industrijski napredak doveo je do uvođenja novih materijala i tekstila. Pored tradicionalne svile, počele su se koristiti i druge tkanine poput pamuka, vune i kasnije sintetičkih materijala.
Kako su kravate postale šire dostupne, počele su se razvijati i različite modne tendencije povezane s ovim dodatkom. Uvođenje novih boja, uzoraka i stilova vezanja kravata omogućilo je ljudima da eksperimentiraju s osobnim stilom i izrazom.
S padom cijena i povećanjem dostupnosti, kravata više nije bila rezervirana samo za aristokraciju ili bogate poslovne ljude. Srednja klasa počela je usvajati kravatu kao dio standardnog poslovnog odijevanja, što je pridonijelo demokratizaciji ovog modnog simbola.
5. Raznolikost materijala
Raznolikost materijala korištenih u izradi kravata igra ključnu ulogu u njihovoj evoluciji i popularnosti. Izumitelj kravate, u ovom slučaju hrvatski vojnik, oko vrata je nosio maramu iz bilo kojeg pristupačnog čvrstog domaćeg platna, naravno hrvatskog, odakle dolazi kravata.
Tradicionalno, svila se smatra najluksuznijim materijalom za izradu kravata. Zahvaljujući svom sjaju i mekoći, svilene kravate su postale sinonim za eleganciju i sofisticiranost. Svila omogućava živopisne boje i detaljne uzorke, što ih čini popularnim izborom za formalne prigode.
Pamuk je postao popularan materijal za kravate zbog svoje udobnosti i lakoće održavanja. Pamučne kravate su idealne za ležerni stil i pružaju izvrsnu opciju za svakodnevno nošenje.
Vunene kravate, poznate po svojoj teksturi i toplini, idealne su za hladnije vrijeme. One nude raznolikost u teksturi, od glatkih do grubih tkanina, i često se biraju za zimsku ili jesensku odjeću.
Uvođenjem sintetičkih materijala poput poliestera, proizvodnja kravata postala je još pristupačnija. Ovi materijali su izdržljivi i lako se održavaju, čineći ih popularnim izborom za svakodnevno nošenje i uniforme.
Mješavine tkanina, koje kombiniraju svilu, pamuk, vunu i sintetiku, postale su popularne jer pružaju ravnotežu između kvalitete, funkcionalnosti i cijene. Ove mješavine omogućavaju proizvodnju kravata koje su istovremeno atraktivne, izdržljive i pristupačne.
6. Razvoj stilova
U 19. stoljeću, Ascot kravata postala je popularna među europskim aristokratima. Karakterizira je labavo povezana tkanina oko vrata s elegantnim čvorom ispod brade, često nosiva za formalne dnevne događaje. Kravata kao modni dodatak može se nositi na brojne načine.
Bolo kravata, koja se sastoji od ukrasne kopče na kožnom remenu, postala je popularna u Americi, posebno na Zapadu. Njezin jedinstveni stil odražava američki duh i kulturnu baštinu.
Leptir-mašna, popularna u kasnom 19. i ranoj 20. stoljeću, smatra se vrhunskim izrazom formalnosti. Tipično nošena uz smoking, leptir-mašna je postala simbol formalnih događaja i svečanosti.
Tijekom 1960-ih, uska kravata postala je popularna, reflektirajući modnu revoluciju i odbacivanje tradicionalnih normi. Ovaj stil je povezan s mladenačkom kulturom i novim valom modnog izražavanja.
U kasnom 20. stoljeću, poznati modni dizajneri počeli su kreirati vlastite linije kravata, često s potpisnim uzorcima ili logotipima, čineći kravate simbolom luksuza i dizajnerskog identiteta.
S vremenom, proizvođači kravata počeli su eksperimentirati s različitim materijalima i uzorcima, od neonskih boja do neobičnih tekstura, odražavajući raznolikost i kreativnost u modernoj modi.
Iako izumitelj kravate nema svoje ime i prezime, postoje mnogi izumitelji čvora za kravate, među kojima je i vojvoda od Windsora, izumitelj kravate vezane u poseban čvor.
7. Rekordna kravata
Rekordna kravata izmjerena je 2003. godine u Hrvatskoj. Bila je dugačka nevjerojatnih 808 metara. Ova ogromna kravata nije bila samo impresivna po svojoj veličini, već je i izazvala divljenje zbog preciznosti i pažnje pri izradi, pridržavajući se tradicionalnih tehnika izrade kravata.
Ova kravata bila je pažljivo postavljena preko pulske Arene, jednog od najbolje sačuvanih rimskih amfiteatara na svijetu. Njeno postavljanje na ovako značajnom i povijesnom mjestu dodatno je naglasilo poveznicu između hrvatske povijesti i kulturne baštine kravate.
Ona nije samo fascinantna zbog svoje veličine, već je i simbol nacionalnog ponosa i priznanja Hrvatske kao domovine kravate. Kroz ovaj događaj, Hrvatska je istaknula svoju ulogu u povijesti i kulturi ovog popularnog modnog dodatka.
8. Umjetnost vezanja kravate
Postoji više od 85 različitih načina za vezanje kravate, svaki pružajući različit izgled i stil. Ova raznolikost omogućava muškarcima (i ženama koji ih nose) da prilagode svoj izgled prigodi, osobnom stilu ili čak raspoloženju.
Jedan od najpoznatijih i najelegantnijih načina vezanja kravate je Windsor čvor. Ovaj simetrični i široki čvor idealan je za formalne prigode i savršeno se uklapa s širokim ovratnicima košulja. Izumio ga je vojvoda od Windsora, što je doprinijelo njegovoj popularnosti i prestižu.
Manje formalan i nešto manji od punog Windsora, polu-Windsor čvor je svestran i može se nositi u različitim prigodama. Ovaj čvor je simetričan, ali nije toliko debeo, što ga čini prikladnim za većinu ovratnika košulja.
Najjednostavniji i najčešće korišten čvor, Four-in-Hand je tanak i produžen, što ga čini idealnim za gotovo svaku priliku. Zbog svoje jednostavnosti, često je prvi čvor koji ljudi nauče vezati.
Pratt čvor je srednje veličine, simetričan i lako se veže. Posebno je popularan u poslovnim okruženjima, pružajući uredan i profesionalan izgled.
Veoma različita od tradicionalne kravate, leptir-mašna je formalni dodatak koji se obično nosi s smokingom. Njeno vezanje zahtijeva posebnu tehniku, ali pruža izrazito elegantan i sofisticiran izgled.
Tradicionalno se nosi ispod ovratnika košulje, Ascot čvor je formalni i dekorativniji od mnogih. Često se nosi na formalnim dnevnim događajima i vjenčanjima.
Složeniji u izradi, Eldredge čvor je postao popularan zbog svog jedinstvenog i modernog izgleda. Ovaj čvor odlikuje se složenom strukturom i estetikom, što ga čini primjetnim izborom za posebne prigode.
9. Kravate u popularnoj kulturi
Određeni poznati likovi i osobe postali su sinonimi za određeni stil kravate. James Bond, na primjer, poznat je po svojim elegantnim kravatama koje odražavaju njegovu sofisticiranost i šarm. S druge strane, likovi poput Groucha Marxa koristili su svoje nekonvencionalne kravate kao dio svog komičnog izraza.
U svijetu glazbe, kravate su često dio scenskog izražaja. Rock zvijezde 1960-ih i 1970-ih, poput Beatlesa, često su nosile uske kravate koje su odražavale modni duh vremena. U punk i alternativnoj glazbi, kravate su korištene na ironičan i subverzivan način.
U nekim kulturnim pokretima, kravata je korištena kao simbol statusa, a u drugima kao znak bunta protiv elite. Na primjer, u punk kulturi, tradicionalna kravata često je nošena na neočekivan način, preokrećući njezino uobičajeno značenje.
10. Svjetski dan kravate
Ako do sada niste znali tko je izmislio kravatu ili ste mislili postoji jedna osoba koja je izumitelj kravate, sada znate da je riječ o hrvatskim vojnicima.
Svjetski dan kravate obilježava se 18. listopada i nastao je kako bi se odala počast hrvatskom doprinosu svijetu mode, posebno uvođenju kravate kao modnog dodatka u 17. stoljeću. Dan je uspostavljen kao sredstvo za proslavu hrvatske kulturne baštine i njezinog utjecaja na globalnu modu.
U Hrvatskoj, Svjetski dan kravate obilježava se različitim događanjima, uključujući izložbe, modne revije i edukativne programe. Tijekom ovog dana, naglasak se stavlja na povijest kravate, njezinu evoluciju i značaj u hrvatskoj kulturi.
11. Različite kulture, različiti stilovi
Svaka kultura donosi svoj jedinstveni stil i značenje kravati, odražavajući lokalne običaje, modnu povijest i estetske preferencije.
Bolo kravata, koja se sastoji od ukrasne kopče pričvršćene na kožni kaiš, popularna je u američkoj zapadnoj kulturi. Smatra se formalnim odjevnim predmetom u nekim državama kao što su Arizona i Novi Meksiko, odražavajući duh američkog Zapada.
Ascot kravata, koja se tradicionalno nosi ispod ovratnika košulje, popularna je u nekim europskim kulturama. Često se nosi na formalnim događajima tijekom dana, kao što su vjenčanja i konjičke utrke, te je simbol tradicionalne europske elegancije.
U Ujedinjenom Kraljevstvu i mnogim zemljama Commonwealtha, školske kravate su važan dio školske uniforme. Svaka škola ima svoj dizajn kravate, koji služi kao simbol pripadnosti i školskog duha.
U Japanu, crna kravata često se nosi u poslovnim okruženjima, odražavajući formalnost i profesionalizam. Japanska poslovna etiketa daje veliki značaj formalnom odijevanju, a crna kravata je ključan element tog stila.
12. Kraljevska mornarica i kravata
Kraljevska mornarica, posebno britanska, imala je značajan utjecaj na evoluciju i popularizaciju kravate kao modnog dodatka. S obzirom na povijesnu činjenicu o tome tko je izmislio kravatu, nije čudno da je i ovdje riječ opet o vojsci.
Povijest kravate u kontekstu mornarice počinje s mornarskim maramama. Mornari su tradicionalno nosili obojene marame oko vrata, koje su bile dio njihove standardne uniforme. Ove marame nisu samo bile praktične, štiteći vrat od hladnoće i vjetra, već su i dodale određeni stilski element uniformi.
Slično hrvatskim vojnicima 17. stoljeća, britanski mornari nosili su preteču moderne kravate. Ovaj stil nošenja marama oko vrata prenesen je iz vojnih u mornaričke redove, gdje je postao standardni dio mornaričke odore.
Mornarski stil nošenja marama i kravata postao je popularan i u civilnom odijevanju. To je bio jedan od primjera kako vojne i mornaričke uniforme mogu utjecati na modu i trendove u široj javnosti.
Tijekom vremena, ono što je počelo kao praktičan dio mornaričke odore transformiralo se u formalniji i sofisticiraniji modni dodatak. Kravate su postale tanje i rafiniranije, a tehnike vezanja su postale složenije i stiliziranije.
13. Prvi masovno proizvedeni oblik
“Steinkirk” kravata predstavlja jedan od prvih oblika masovno proizvedenih kravata, a njezino ime potječe iz perioda europske povijesti u 17. stoljeću, po bitci kod Steinkirka.
Nju karakterizira njezin neformalan i pomalo neuredan izgled. Umjesto pažljivo vezanog čvora, marame su bile prebačene preko ramena ili jednostavno omotane oko vrata. Ovaj stil je bio simbol ležernog, ali elegantnog odijevanja.
Popularnost ove kravate među aristokracijom i vojnim osobama dovela je do njezine masovne proizvodnje. Ovaj trend označio je prelazak od ručno izrađenih, pojedinačnih modnih dodataka do masovno proizvedenih predmeta, što je bio značajan korak u razvoju modne industrije.
Steinkirk kravata nije bila samo modni trend, već je predstavljala i kulturni izraz tog vremena, simbolizirajući pomak prema manje formalnom i više individualiziranom stilu odijevanja. Ovaj trend utjecao je na način na koji su ljudi razmišljali o modi i osobnom izrazu.
Iako je popularnost ove kravate opala s vremenom, njen utjecaj na modu i koncept masovne proizvodnje odjeće ostao je vidljiv. Predstavljala je početak moderne ere u proizvodnji i potrošnji odjeće, utirući put za kasnije trendove i inovacije u modnoj industriji.
14. Svjetlucave kravate
Svjetlucave kravate, koje su stekle popularnost tijekom 20. stoljeća, posebno u razdoblju Art Deco, odražavaju duh glamura, sofisticiranosti i inovativnosti tog vremena. Otkud dolazi kravata zapravo je manje komplicirano pitanje od onog gdje je kravata sve završila!
Art Deco, dominantni stilski pokret 1920-ih i 1930-ih godina, utjecao je na različite aspekte dizajna, uključujući modu. Svjetlucave kravate proizašle su kao dio ovog pokreta, naglašavajući novi val dizajna koji je kombinirao modernost s luksuzom.
Tipične svjetlucave kravate izrađivane su od materijala poput svile, satena ili rayona, često ukrašene metalik nitima, sjajnim uzorcima ili čak ukrašene kristalima. Ovi materijali su davali kravatama poseban sjaj i reflektirajuću površinu, čineći ih primjetnima i stilski odvažnima.
One su postale su simbol glamura, posebno u večernjim prigodama i na društvenim događanjima. Nošenje ovakve vrste kravate bilo je izraz sofisticiranosti i visoke mode.
Holivudska zlatna era dodatno je utjecala na popularnost svjetlucavih kravata, s filmskim zvijezdama koje su često viđene kako nose ove stilski istaknute kravate. To je dodatno potaknulo njihovu popularnost među širom javnošću.
15. Psihološki utjecaj
Psihološki utjecaj nošenja kravate proteže se mnogo dalje od same mode. Kravata nije samo odjevni predmet, već može imati značajan utjecaj na način na koji osoba koja je nosi percipira sebe i način na koji ju drugi percipiraju.
Nošenje kravate može značajno utjecati na samopouzdanje pojedinca. U mnogim slučajevima, odijevanje formalno, uključujući nošenje kravate, može povećati osjećaj samopoštovanja i kompetencije.
U poslovnom svijetu, kravata je često povezana s profesionalizmom i vjerodostojnošću. Studije su pokazale da ljudi koji nose kravate često ostavljaju dojam veće profesionalnosti i kompetencije. U formalnim poslovnim okruženjima, nošenje kravate može biti ključno za stvaranje pozitivnog prvog dojma.
Način na koji drugi ljudi percipiraju osobu koja nosi kravatu također se može promijeniti. Kravata može signalizirati određenu razinu formalnosti, respektabilnosti ili čak autoriteta. U društvenim situacijama, osoba koja nosi kravatu često se smatra ozbiljnom i formalnom.
Kravata pruža priliku za osobno izražavanje unutar određenih normi odijevanja. Izbor boje, uzorka i stila kravate može puno reći o osobnosti i stilskim preferencijama pojedinca, omogućujući mu da se istakne ili uskladi s određenom grupom ili kulturom.
Interesantno je da nošenje kravate ne samo da utječe na to kako nas drugi vide, već i na naše vlastito ponašanje. Osobe koje nose formalnu odjeću, uključujući kravate, mogu se ponašati formalnije i ozbiljnije u određenim situacijama.
16. Političke kravate
Kravate su često više od pukog modnog dodatka; one mogu služiti kao moćno sredstvo političke izjave ili simbola.
Boje kravata često se koriste za simboliziranje pripadnosti određenoj političkoj stranci ili ideologiji. Na primjer, u nekim zemljama, plava kravata može predstavljati konzervativne ili desničarske političke stranke, dok crvena može simbolizirati socijalističke ili ljevičarske ideje.
U nekim slučajevima, aktivisti i politički pokreti koriste kravate kao sredstvo protesta. Kravate s određenim simbolima ili porukama mogu se nositi kao znak solidarnosti ili otpora.
U međunarodnoj diplomaciji, kravate mogu poslužiti kao sredstvo za izražavanje poštovanja prema drugim kulturama ili zemljama. Diplomati često biraju boje kravata koje odražavaju boje zastave zemlje domaćina kao znak poštovanja.
17. Umjetničko platno
Umjetnici često koriste kravate kao platno za ručno oslikavanje, stvarajući jedinstvene komade umjetnosti. Ova praksa omogućuje izradu personaliziranih i prilagođenih dizajna, često koristeći tehniku slikanja na svili za stvaranje detaljnih i živopisnih motiva.
Modni dizajneri eksperimentiraju s kravatama kao sredstvom za izražavanje svog jedinstvenog stila i estetike. Ovo često uključuje upotrebu neobičnih materijala, inovativnih uzoraka i boja, kao i suradnju s umjetnicima za stvaranje posebnih kolekcija.
Neki poznati umjetnici surađivali su s modnim brendovima na dizajniranju kravata, često koristeći svoje potpisne stilove ili umjetničke motive. Takve kravate postaju kolekcionarski predmeti i odražavaju sinergiju između visoke mode i likovne umjetnosti.
18. Kolekcionarstvo kravata
Kolekcionarstvo kravata predstavlja jedinstveni hobi koji spaja ljubav prema modi, povijesti i umjetnosti. Mnogi kolekcionari traže kravate koje imaju povijesni značaj, poput onih koje su nosili poznati povijesni likovi ili koje su predstavljale važne događaje ili ere. Takve kravate nude uvid u povijesne trenutke i modne trendove prošlosti.
Posebno izrađene ili ograničene serije kravata od strane poznatih dizajnera često su visoko cijenjene među kolekcionarima. Brendirane kravate, posebno one koje više nisu u proizvodnji, mogu biti posebno tražene zbog svoje jedinstvenosti i dizajnerskog potpisa.
Kravate koje sadrže umjetnička djela ili su dizajnirane u suradnji s poznatim umjetnicima privlače kolekcionare zainteresirane za spoj mode i umjetnosti. Ove kravate često su više od odjevnog predmeta; one su nosiva umjetnička djela.
Postoji veliko tržište za vintage i antikne kravate, koje odražavaju različite modne ere. Kolekcionari cijene stare kravate ne samo zbog njihove estetike, već i zbog priča koje stoje iza njih.
Kravate iz različitih dijelova svijeta ili koje odražavaju određene kulturne tradicije također su popularne među kolekcionarima. One nude uvid u različite kulturne interpretacije i stilove ovog modnog dodatka.
19. Kravate u glazbi
Kravate su postale značajan element u svijetu glazbe, ne samo kao dio odijevanja već i kao simbol kulturnog identiteta i izražavanja. Kravata kao modni dodatak bitna je i u formalnom i u umjetničkom svijetu.
Tijekom swing i jazz ere, kravate su postale izraz sofisticiranosti i stiliziranosti. Glazbenici poput Duke Ellingtona i Cab Callowaya bili su poznati po svojim elegantnim odijelima i kravatama, što je odražavalo glamur i sofisticiranost tog doba.
U 1950-im i 1960-im, pojava rock and rolla donijela je promjenu u nošenju kravata. Umjetnici poput Elvisa Presleya nosili su kravate kao dio svojeg scenskog imidža, što je pomoglo stvoriti pomalo buntovnički i seksipilan izgled.
U kasnim 1970-im, punk pokret je preokrenuo tradicionalno nošenje kravata. Umjesto kao simbola formalnosti, kravate su nosili na ironičan i subverzivan način, često ih kombinirajući s neurednom odjećom i poderanim košuljama, što je odražavalo buntovnički duh punka.
Tijekom 1980-ih, kravate su postale dio New Wave i alternativnog rock imidža, često nošene na neočekivane i inovativne načine. Ovaj trend je uključivao kombiniranje formalnih i neformalnih elemenata, što je odražavalo eksperimentalni duh tog vremena.
20. Promjene u poslovnom svijetu
Tijekom većeg dijela 20. stoljeća, kravata je bila simbol formalnosti i profesionalizma u poslovnom svijetu. Nošenje kravate bilo je standardno u mnogim industrijama, posebice u financijskom sektoru, pravu i korporativnim okruženjima.
Pojava “ležernog petka” u 1990-im donijela je promjenu u poslovnom odijevanju. Ova praksa omogućila je zaposlenicima da jedan dan u tjednu nose opušteniju odjeću, što je često isključivalo kravatu. S vremenom se ovaj trend proširio, dovodeći do sve opuštenijeg odijevanja tijekom cijelog radnog tjedna u mnogim poduzećima.
Uz uspon tehnološkog sektora i startup kulture, došlo je do daljnjeg opuštanja poslovnih odjevnih kodova. U mnogim tehnološkim tvrtkama, posebno u Silicijskoj dolini, ležerno odijevanje postalo je norma, a kravate su rijetko viđene.
Promjene u korporativnoj kulturi, koje teže većoj inkluzivnosti i raznolikosti, također su utjecale na odijevanje. Fleksibilniji pristup odijevanju odražava širu promjenu vrijednosti unutar poslovnog svijeta.
U suvremenom poslovnom okruženju, nošenje kravate često je stvar osobnog izbora umjesto stroge obaveze. Mnogi profesionalci biraju nositi kravatu kako bi izrazili svoj stil, profesionalnost ili za posebne prigode poput sastanaka s klijentima ili korporativnih događanja. Nadamo se da sada znate tko je izumitelj kravate.
