Kako bi otkrili što je distopija prvo se morate upoznati s pojmom utopije. A ako već znate što je utopija i već imate svoje viđenje takvog mjesta, lako ćete drugima moći opisati što je distopija uz pomoć samo jedne natuknice: ekstremna suprotnost.
I utopija i distopija su pojmovi vezani uz fikciju i književnost i mnogo puta su korištene kao okosnica književnih djela, filmova ili serija.
Što je utopija? Ovaj pojam nastao u davnom 16. stoljeću od strane Thomasa Moorea najčešće opisujemo kao našu viziju raja. Za Moorea je to bio osamljeni otok na kojem je sve teklo onako kako je on zamislio i ništa nikada nije polazilo po zlu. Utopija je idealno mjesto za život.
Utopija predstavlja društvo koje je uređeno, čisto, pravedno, smireno, slobodno, a bitan koncept je i povratak prirodi koju se čuva i njeguje.
Iako smo svjesni da je ideja utopije nemoguća i da je riječ o čistoj fikciji ona i dalje živi u našoj podsvijesti ma koliko god nemoguća bila. Ideja utopije uvijek će nas intrigirati i golicati nam maštu.
Distopija – što je i kako je nastala?
A tada nastupa distopija, poznata i kao antiutopija, a koju nitko od nas ne želi niti zamišljati. Distopija donosi nesklad, nered, nepravdu, bol, potlačenost, a vrlo često i razne katastrofe.
Distopija predstavlja društvo u kojemu vlada kaos, bezakonje, dezorijentacija, uznemirenost, prljavost i nasilje. Distopijom vladaju zle, tiranske vlade ili neprijatelji koji stanovnike drže pod kontrolom pomoću represivnih metoda. Distopija obično uključuje uništenje prirode, ali napredak u tehnologiji.
Pojam distopije nastao je u 19. stoljeću, a najlakše se opisivao kroz usporedbu raja i pakla: ako je utopija raj tada je distopija pakao.
1879. godina pokazala se važnom kad je u pitanju distopija jer je tada izašao prvi roman s jasnim distopijskim elementima koji je postao nadahnuće mnogim piscima nakon toga. Riječ je o djelu Julesa Vernea „The Begum’s Fortune“ u kojem se nalaze i utopijski i distopijski, ali prednost se daje ovom potonjem.
Tijekom godina koje su uslijedile pojavili su se mnogi distopijski romani, od kojih su neki postali vrlo poznati i popularni, a u moderno doba distopija se više prebacila na filmske ekrane pa je izbor distopijskih filmova vrlo velik i raznolik.
10 najpoznatijih primjera distopije u književnosti
1. George Orwell: 1984.
Orwellov znanstveno-fantastični roman izdan 1949. opisuje totalitarno društvo iz budućnosti, a radnja romana je London.
Distopija prikazana u romanu zapravo je kritika svih totalitarnih diktatura, fašizma, komunizma i sličnih vladavina u kojima je život potlačene mase sveden na puko preživljavanje.
Glavni lik romana je službenik u vladi zadužen za propagandu režima koji postaje nezadovoljan svojim životom i potiče na pobunu.
Jedan od termina iz ove knjige koji je zaživio u standardnom govoru i koji još i danas često koristimo je Veliki Brat.
2. Aldous Huxley: Vrli novi svijet
Vrli novi svijet najpoznatiji je roman ovog pisca, izdan početkom 20. stoljeća, koji je u romanu predočio svoj strah o tome u kojem se smjeru kreće društvo u kojem je živio, u kojem je došlo do naglog razvoja industrije i tehnologije.
Radnja romana je London, a distopija je opisana kao hedonističko društvo koje pronalazi sreću u tjelesnim užicima i konzumaciji droga, u kojem se izbjegava sve što može čovjeka učiniti nezadovoljnim ili znatiželjnim, a to su religija, filozofija, umjetnost, pa čak i obitelj.
3. Ray Bradbury: Fahrenheit 451
Jedna od najpoznatijih distopija svakako je roman američkog pisca Bradburyja koji prikazuje društvo koje se čini opasno stvarnim i mogućim u budućnosti.
Radnja romana smještena je u 25. stoljeće i opisuje društvo u kojem se slobodno mišljenje zatire uništavanjem knjiga i zabranom čitanja. Knjige uništava posebna postrojba spaljivača, čiji je zadatak iskorijeniti svaku pisanu riječ.
Naziv romana odnosi se na temperaturu gorenja papira, a ujedno je i broj na kacigi glavnog lika koji je dio tog odreda.
4. P.D. James: Djeca čovječanstva
Knjiga u kojoj ljudi gube sposobnost razmnožavanja pokazuje Britaniju kao fašističku državu u kojoj žive ljudi svjesni da ne postoji sutra i da je njihova generacija posljednja.
Žive u beznađu, a vlada posustaje u borbi protiv rata i kaosa. London je distopija u kojoj se ljudi pitaju treba li krstiti kućne ljubimce i ima li života s druge strane. Tračak nade je trudna mlada žena kojoj se mora osigurati sigurna okolina i za koju se nadaju da će im otkriti rješenje situacije.
Roman je bio vrlo popularan, a po njemu je snimljen istoimeni film.
5. Cormac McCarthy: Cesta
Distopija u kojoj je svijet pogodila ekološka katastrofa koja ga je okovala vječnom zimom zasigurno je jedna od češće korištenih u romanima i filmovima, ali niti jedna nije toliko dobro opisana kao u ovom post-apokaliptičnom romanu američkog pisca McCarthyja.
Svijet u kojem se dio preživjelih pretvara u ljudoždere, a borba za goli život je svakodnevna u sebi nosi poruke ljubavi i ljudskosti koja je opisana kroz odnos brižnog oca i njegovog sina.
Ova fantastična knjiga njenom je autoru donijela Pulitzerovu nagradu za književno djelo 2007. godine, a ništa manje uspješna nije bila niti adaptacija filma.
6. Suzanne Collins: igre gladi
Jedan od najprodavanijih distopijskih romana na svijetu predstavlja svijet postapokaliptične države Panem u kojoj se održavaju tzv. Igre gladi u kojima se do smrti bore izabranici iz 12 distrikata.
Glavni lik je Katniss, mlada djevojka koja je vješta s lukom i strijelom i koja redovno tako prehranjuje svoju obitelj, a koja je odlučila preživjeti natjecanje i s vlasti skinuti predsjednika Snowa.
Roman je bio velika uspješnica i po njemu je snimljen film koji je srušio sve rekorde gledanosti. Distopija u kojoj žive Katniss Everdeen i Peeta Mellark poznata je svim generacijama diljem svijeta.
7. Veronica Roth: Različita
Trilogija Različita uspješan je roman američke autorice koja se dugo vremena nalazila na listi bestselera. U njemu se američki grad Chicago opisuje kao distopija u kojoj živi pet grupa ljudi, a u kojoj se opasnom smatra šesta grupa koju čine drugačiji tj. različiti, po čemu je knjiga i dobila ime.
Knjiga pripada skupini fikcije za mlade, pa iako je kritičari ne smatraju toliko dobrom kao „igre gladi“ Suzanne Collins, ona ipak prikazuje distopiju u budućnosti i u nama budi osjećaj nesigurnosti za svijet oko nas.
8. Lauren Oliver: Delirij
Premisa ovog distopijskog romana jedna je od najzanimljivijih u žanru fikcije za mlade u kojoj je Amerika distopija koja je uspjela preživjeti nekoliko desetljeća ratovanja, ali su američki gradovi svaki svijet za sebe, a totalitarna vlada ljubav smatra bolesti i pronašla je lijek za nju: lobotomiju.
Glavna junakinja je djevojka koja se uskoro treba „izliječiti“ lobotomijom, ali u posljednji trenutak otkriva ljubav i želi se pridružiti pokretu otpora. Od smrti je spašava mladić u kojeg se zaljubila, koji se žrtvuje za nju, a ona se pridružuje pokretu otpora u Divljini.
Iako je knjiga bila bestseler nikada nije postigla svjetsku popularnost, ali ju je važno spomenuti jer je jedna od rijetkih u kojoj se ljubav opisuje kao glavni problem čovječanstva kojeg treba iskorijeniti.
Djevojka na navijanje je distopijski roman u kojem svijet ostaje bez fosilnih goriva i jestivih biljaka, a genetski inženjering je na vrhuncu u pokušaju da se stvore jestivi plodovi.
Društvo je postalo nakaradno, a jedna od primjera te nakaradnosti je stvaranje „djevojke na navijanje“, genetički projektirane djevojke koja je stvorena da služi: kao rob i kao igračka, za užitak elite.
Zanimljiva knjiga potaknula je noga pitanja o genetskom inženjeringu i bioterorizmu, te potaknula razmišljanje o tome koliko brzo se gube osnovne ljudske vrijednosti kada se dogode katastrofe.
10. Margaret Atwood: Sluškinjina priča
Najgora distopija za žene zasigurno je ona o kojoj Margaret Atwood piše u svojoj briljantnoj knjizi „Sluškinjina priča“. Distopija u kojoj je žena u potpunosti obespravljena i pretvorena u stroj za rađanje kako bi se povećao broj djece u opustošenoj zemlji uistinu je odlično opisana.
Ova fikcija se iz žanra znanstvene fantastike izdvaja po tome što se čini vjerojatnijom nego ostale i upravo je to ono što je ovaj roman učinilo još zahtjevnijim za čitanje.
Roman kojeg su američki konzervativci htjeli ukloniti iz škola i knjižnica ponovno je postao popularan izlaskom istoimene serije koja je stekla veliku popularnost.
10 najpoznatijih primjera distopije na filmskom platnu
1. Ja sam legenda (2007.)
Akcijski triler „ja sam legenda“ baziran je na istoimenoj knjizi iz 1954., a polučio je veliki uspjeh u kinima. Glavni lik dr. Robert Neville je vojni virolog, a u potrazi je za lijekom koji bi uništio virus koji je ubio ili preobrazio 90% svjetskog stanovništva. Najgore je što su virus stvorili ljudi, dok su tražili lijek protiv raka.
Distopija u kojoj je on jedini imuni stanovnik New Yorka koji nije postao zombi je strašna, a velik dio filma je posvećen psihološkom stanju Nevillea kojeg je odlično odglumio poznati američki glumac Will Smith. Borba jednog čovjeka da ostane priseban i ne poludi, iako je sam već nekoliko godina i ne zna je li jedini živi čovjek na svijetu, opisana je izuzetno vješto s porukom da ne treba odustajati od cilja ma kako god se daleko čini.
Film je režirao Francis Lawrence koji je kasnije postao još poznatiji kao redatelj tri od četiri filma „Igre gladi“.
2. Igre gladi (2012.)
Distopija u kojoj živi Katniss Everdeen (Jennifer Lawrence) naziva se Panem, a riječ je o totalitarnoj državi kojom vlada predsjednik Snow, nastaloj nakon 3. svjetskog rata u kojoj su živote izgubile stotine milijuna ljudi.
Okosnica priče su Igre gladi, natjecanja u areni u kojima se svake godine natječu mlade djevojčice i dječaci od kojih samo jedan ostaje živ na kraju igara i postaje junakom države. Katniss pobjeđuje u Igrama gladi, zajedno sa Peetom Mallarkom s kojim razvije prisan odnos.
Film je postao planetarno popularan, nakon čega su snimljeni i njegovi nastavci koji su također bili izvanredno primljeni kod publike.
Film je režirao Gary Ross, redatelj poznat po svom radu na filmovima Pleasantville i Oceanovih 8.
3. Različita (2014.)
Film „Različita“ prikazuje budućnost u kojoj su stanovnici Chicaga podijeljeni u 5 frakcija, ovisno o svojim afinitetima. Neki su Učeni, neki Neustrašivi, Nesebični i slično.
Glavna junakinja je Tris (Shailene Woodley), djevojka koja ne osjeća pripadnost jednoj skupini, ali osjeća prema svima zajedno. Ona je Različita, što znači da pripada skupini koja je drugačija od ostalih i koju vlast pokušava istrijebiti jer se zbog njih osjećaju ugroženima. Priču prati i ljubavna priča glavne junakinje.
Film je režirao Neil Burger kojem je ova trilogija bila odskočna daska za njegovo rad nakon čega je uslijedili još nekoliko hitova poput filmova “Iluzionist“, „Putnici“ i „Savršena formula“.
4. Pobješnjeli Max (1979.)
Legendarni „Mad Max“ govori o bliskoj budućnosti u kojoj se policija bori s bandama ludih bajkera koji uništavaju sve pred sobom i ne prežu od ubijanja nevinih civila. Max, kojeg glumi Mel Gibson, do tada nepoznati australski glumac, kreće na osvetnički pohod nakon što mu bajkeri ubiju ženu i dijete i unakaze prijatelja.
Ova distopija se temelji na društvu u kojem se gubi svaki trag civiliziranosti, a kaos raste iz dana u dan zbog nestašice fosilnog goriva.
Film je postao planetarno popularan pa su snimljeni i nastavci, a ušao je i u Guinnessovu knjigu rekorda po isplativosti jer je zaradio 250 puta više nego je koštala njegova produkcija.
Filmove iz Mad Max franšize režirao je australski redatelj George Miller koji je ostao najpoznatiji upravo po njima.
5. Loganov bijeg (1976.)
Iako kritika nije najbolje prihvatila ovaj film u kojem glavnu ulogu nosi Michael York publika je bila drugačijeg mišljenja. Tema filma je daleka budućnost u kojoj ljudi dragovoljno odlaze u smrt u 30-oj godini života, vjerujući da na taj način ostavljaju planet dovoljno funkcionalnim za ostale mlade ljude koji dolaze.
Film ne priča samo priču o bliskoj budućnosti u kojoj su ograničeni resursi već i propituje do koje su mjere građani poslušni kada su u pitanju naredbe vladajućih i jesu li stariji ljudi nepoželjni stanovnici planeta.
Loganov bijeg režirao je Michael Anderson, plodan redatelj za kojeg su ostali filmovi poput „Orka“, Millenium i drugi.
6. Fahrenheit 451 (1966.)
Britanski film iz 1966. vodi nas u mračnu budućnost u kojoj su knjige zabranjene kako bi se iskorijenilo individualno razmišljanje i smanjila mogućnost otpora prema vlasti.
Glavni lik je Guy Montag koji je član skupine koja ima zadatak paliti knjige, ali s vremenom shvaća koliko je to pogrešno i na kraju i sam bježi od svojih bivših kolega. Priključuje se koloniji ljudi kojima je glavni zadatak učiti knjige napamet kako bi ostale sačuvane za daljnje generacije.
Novija verzija filma iz 2018. u kojem glavnu ulogu ima poznati Michael B. Jordan je bio uspješan kod publike, ali ne toliko i kod kritike.
Verziju iz 1966. godine režirao je François Truffaut, kojemu je to bio jedini film na engleskom jeziku dok je za film iz 2018. godine bio zadužen Ramin Bahrani.
7. 1984. (1984.)
Britanski SF film temelji se na poznatoj knjizi Georgea Orwella koja prikazuje Britaniju u bliskoj budućnosti, pod čizmom totalitarne vlasti koja guši individualizam i slobodu odlučivanja.
Glavnu ulogu u filmu nosi Richard Burton, kojemu je ovo bila posljednja uloga, a film i danas ima kultni status među ljubiteljima SF žanra.
Film u kojem je prikazana distopija u kojoj postoji Ministarstvo istine koje se bavi propagandom koja zamagljuje oči narodu i koje kontrolira živote građana do te mjere da se upliće u njihove privatne živote vrlo je mogući scenarij u budućnosti i upravo je to ono što plaši sve gledatelje.
Film je režirao Michael Radford, poznat i po romantičnoj drami „Mletački trgovac“ u kojoj glavnu ulogu ima Al Pacino. Ovo su oni filmovi iz osamdesetih koji nikad neće biti nadmašeni!
8. Equilibrium (2002.)
Noviji SF film u kojem glavnu ulogu ima poznati Christian Bale vodi nas u društvo u budućnosti u kojem su osjećaji zabranjeni i u kojem građani svaki dan uzimaju injekciju koja će potisnuti sve njihove osjećaje.
Glavni junak je John Preston, policajac čiji je posao osigurati da narod i dalje uzima „lijek“, počinje osjećati emocije i shvaća koliko je njegov posao pogrešan. Pomaže pokretu otpora i priključuje mu se kako bi pomogao uništiti vlast.
Equilibrium je režirao Kurt Wimmer koji je režirao i filmove poput Salt, Pakleni val i Građanin opasnih namjera.
9. The Matrix (1999.)
U jednom od najpoznatijih SF filmova svih vremena distopija znači društvo u kojem umjetna inteligencija i inteligentni strojevi vladaju ljudima i svoje resurse crpe u njima.
Ljudi žive u Matrici, nesvjesni da nisu stvarno živi već da žive u simuliranoj stvarnosti, ali neki od ljudi su se uspjeli izvući iz nje i postati dio pokreta otpora.
Glavni junak filma je Neo, programer koji otkriva da živi u Matrici i koji postane glavna nada pokreta otpora nakon što proročica Oracle otkrije da će se pojaviti osoba koja može pobijediti strojeve.
Film je proslavio Keanu Reevesa, a nakon prvog dijela uslijedili su i jednako popularni nastavci.
Redateljice Matrixa poznate su pod nazivom The Wachowskis, a riječ je o transrodnim sestrama Lani i Lily Wachowski koje su osim ovih filmova režirale još nekoliko zanimljivih filmova poput Atlas oblaka s Tom Hanksom u glavnoj ulozi.
10. Terminator (1984.)
Distopija redatelja Jamesa Camerona govori o budućnosti u kojoj se može mijenjati prošlost pa tako upoznajemo kibernetički stroj Terminator iz budućnosti (Arnold Schwarzenegger) koji je poslan natrag u 1984. godinu kako bi ubio ženu imenom Sarah Connor čime bi se spriječilo rođenje vođe pokreta otpora.
Film je proslavio glavnu glumicu Lindu Hamilton i Arnolda Schwarzeneggera te postao ultimativni hit koji je još i danas rado gledan.
Redatelj filma je James Cameron, poznat po svojim remek djelima Titanic, Avatar i Aliens.
