Danas upoznajemo titana pod imenom Prometej, ali i njegovu povezanost s Pandorinom kutijom. Grčka mitologija nevjerojatno je opsežna i detaljna, a obilje priča o bogovima i junacima daju nam nevjerojatan uvid u tadašnje poglede na svijet i velik su izvor inspiracije.
Među mnoštvom bogova i mitskih stvorenja, titan Prometej posebno je povezan s ljudima i razvitkom čovječanstva kakvog danas znamo. Prometejeva priča je priča o pobuni protiv bogova koja je za njega završila tragično, no za ljude je predstavljala revoluciju.
Tko je Prometej?
Prometej je bio sin Titana Japeta i jedne od Okeanida, dakle i sam je bio Titan. Bio je brat Atlasa, Menoetija i najvažnije Epimeteja, s kojim nije dijelio gotovo nikakve sličnosti. Prometej je bio iznimno inteligentan, a sa svojom lukavošću nadmašio je svu svoju braću i jedan je od Titana koji se najviše isticao u cijeloj grčkoj mitologiji.
Prometej se nije bojao bogova i često je otvoreno ismijavao Zeusa. Ipak, imao je određenu naklonost prema vladaru Olimpa – stao je na njegovu stranu u katastrofičnoj Titanomahiji, ratu između Titana i nove generacije bogova, i tako izdao svoj rod. Postoji mnoštvo mitova i gotovo humorističnih priča o Prometeju u kojima je Zeus često predmet ismijavanja.
Prometejevo ime potječe od grčke riječi „prometheia“ što znači predviđanje ili predumišljaj što je u skladu s njegovim dobro promišljenim postupcima, a ponekad se ovaj titan naziva i „bogom vatre“ upravo zbog njegovog najvećeg dara čovječanstvu.
1. Prometej i rođenje Atene
Već smo spomenuli Prometejev zanimljiv odnos sa Zeusom i otvoreno ismijavanje vođe Olimpa. Posebno humoristična anegdota sa Zeusom i Prometejom je ona koja opisuje porod Atene.
Naime, prema mitu Zeus je spavao s Metidom, božicom mudrosti i obrta, a odmah nakon čina počeo se bojati samih posljedica, s obzirom na to da je njegova moćna žena Hera bila izuzetno ljutita na Zeusovu nevjeru. Kada je Zeus saznao da Metida nosi dijete, pretvorio ju je u muhu i progutao kako bi izbjegao sukob sa svojom ženom.
Metida je neko vrijeme živjela u Zeusovoj glavi i kao božica obrta stvarala je kacigu i odjeću za svoju kćer tijekom svog zarobljeništva. Njezino udaranje u metal Zeusu je stvaralo veliku buku u glavi i razvio je neizlječivu glavobolju koju nijedan iscjelitelj nije mogao zaustaviti.
Kako nitko nije uspješno izliječio Zeusa, Prometej je došao i izjavio da zna lijek za njegovu glavobolju te zatim odmah uzeo kamen sa zemlje i njime udario Zeusa po glavi. Iz rane na glavi izašla je upravo božica Atena u punoj ratnoj opremi s kacigom na glavi. Zeusova glavobolja je time nestala, a jedna od njegovih najdražih kćeri bila je rođena, pa je bog ipak bio zahvalan podmuklom Prometeju.
2. Prometej i stvaranje čovjeka
Prometeju se pripisuje zasluga za stvaranje ljudskih bića kakva danas poznajemo. Naime, već smo spomenuli kako su Prometej i njegov brat Epimetej bili pošteđeni zatvorske kazne u mračnom Tartaru jer su stali na stranu Olimpijskih bogova.
Naime, nakon dugogodišnjeg rata, takozvane Titanomahije, nastupio je neviđen mir koji je bogovima bio iznimno dosadan. Stoga su Olimpijci ubrzo braći Prometeju i Epimeteju dali jedinstven zadatak stvaranja čovjeka. Oni su otišli u grčku pokrajinu Boitiju da učine ono što im je naređeno.
Prema mitu, Prometej je oblikovao čovjeka od blata (gline) prema obliku bogova, a Atena je ovim figurama udahnula život. Zeus je vidjevši nova stvorenja bogovima zabranio da ih civiliziraju te je zahtijevao da ova bića prinose žrtve Olimpu i da budu poslušni i obožavaju bogove.
Tako je Zeus dogovorio sastanak kako bi se prinijela prva žrtva Olimpu. Prometej je za ovaj događaj zaklao velikog vola i podijelio ga na dvije hrpe. U jednu je stavio svo meso i salo i pokrio ga je ružnim želucem kako ne bi izgledalo primamljivo, a u drugu hrpu stavio je kosti prekrivene mašću. Prometej je zatim pozvao Zeusa da odabere hrpu koju će bogovi primiti kao žrtvu, no on je ubrzo uočio Prometejev trik. Iako je znao u kojoj je hrpi pravo meso, Zeus je odabrao hrpu kostiju kako bi bio prevaren i imao izgovor za svoj bijes prema smrtnim ljudima. U svom gnjevu Zeus je odlučio čovječanstvu uskratiti tajnu vatre.
3. Krađa vatre i darivanje ljudi
Ova vatra bila je vrlo važna za ljude. Nakon Prometejevog oblikovanja čovjeka, njegov brat Epimetej je odlučio stvoriti životinje te im je dao sve pozitivne osobine, a kada je došlo do čovjeka osobina više nije bilo. Prometej je brzo shvatio da čovječanstvo može biti superiorno nad životinjskim svijetom samo ako mu se da upravo ona zabranjena vatra.
Prometej je dugo vremena gledao svoje kreacije kako drhte i umiru kroz hladne zimske noći i duboko se suosjećao s njima. Stoga je odlučio svojoj kreaciji pokloniti veliki dar – božansku vatru. Kradomice se ušuljao na Olimp i ukrao vatru iz ognjišta bogova. Ovu vatru donio je ljudima u šupljem štapiću od komorača. Ljude je zatim naučio kako koristiti ovu vatru da ostanu topli i pripremaju obroke, a ona nije predstavljala samo znanje već ujedno i određeno prosvjetljenje ljudi s obzirom na to da se radilo o posebnoj, božanskoj vatri.
4. Zeusova ljutnja i Prometejeva kazna
Ono što je ljudima bilo dano nije moglo biti vraćeno na Olimp. Vidjevši što je Prometej napravio, Zeus je bio bijesan. Odlučio je kazniti Prometejev čin oholosti, a kazna koju je osmislio nije utjecala samo na Prometeja već je i potisnula čovječanstvo koje sada nije imalo pomoć najdražeg Titana.
Zeus je naredio da se Prometeja odvede na planinu Kavkaz. Na samom vrhu bio je vezan za stijenu, a svaki dan pojavio bi se orao Eton koji bi Prometeju kljucao jetru. Zbog toga što je Prometej titan, a time i besmrtan, svaki dan bi mu se ponovno obnovila jetra i morao bi iznova prolaziti kroz nevjerojatno bolno kljucanje, i tako zauvijek, ili se barem tako vjerovalo.
5. Prometejevo oslobođenje
Iako je Zeus vjerovao da će Prometej zauvijek biti zavezan i kažnjen, otprilike dvanaest generacija kasnije, pojavio se Zeusov sin i junak Heraklo. Kao dio svojih dvanaest trudova, Heraklo se uputio u pronalazak jabuka Hesperida i usput je naišao na mučenog Prometeja. Tada ga je oslobodio, a ljutiti Prometej zarobio je orla Etona i pojeo mu ptičju jetru kako bi se osvetio za bol i patnju koju je osjećao stoljećima.
Zeus je naravno bio bijesan, ali ne i začuđen kada je saznao da se Prometej izbavio iz svojih okova. On nije mogao ništa poduzeti s obzirom na to da je njegovom sinu, Heraklu, to donijelo mnoštvo slave. Ipak, postojao je problem s Prometejevim oslobođenjem. Pošto je Zeus prokleo Prometeja da će zauvijek biti vezan uz stijenu to se nikako nije moglo promijeniti. Zeus je u konačnici pronašao način da Prometej bude slobodan tako da mu je dao prsten s komadićem stijene s Kavkaza. Prometej je ovaj prsten nosio zauvijek i tako je tehnički ispunjavao uvjete Zeusove kazne.
6. Pandorina kutija
Nakon krađe vatre i kažnjavanja Prometeja Zeus je još uvijek bio nevjerojatno bijesan i uvrijeđen. Njegova mržnja prema ljudskom rodu nikada nije bila veća. Stoga je odlučio dodatno kazniti ljude te je bogovima naredio da načine ženu, Pandoru, koja će biti dar čovječanstvu. Hefest je tako prema Zeusovoj naredbi pomiješao najljepše osobine skupa i stvorio mladu Pandoru.
Djevojka je bila lijepa kao božica, a ime Pandora dobila je upravo jer je bila „sva nadarena“. Zeus joj je udahnuo život i poslao ju je da se uda za Prometejeva brata, Epimeteja. Mudar Prometej rekao je svome bratu da ne prima darove s Olimpa jer bi mogli biti opasni, no čim je vidio prekrasnu Pandoru, Epimetej je bio pogođen ljubavlju.
On i Pandora ubrzo su se vjenčali, a bogovi su paru poslali mnoštvo prekrasnih darova. Jedan od tih darova bila je upravo Pandorina kutija, a Zeus je mladom paru rekao kako nipošto ne smiju otvoriti ovu kutiju. Ono što Epimetej nije znao jest da kada je Zeus napravio Pandoru, jedna od osobina koju joj je podario bila je upravo znatiželja.
Pandora je tako na kraju otvorila kutiju, a iz nje su uz velik krik izašli tuga, siromaštvo, kuga, očaj, pohlepa, bolest, starost, glad, prijevara i razne druge pakosti koje su sada opsjedale dotada bezbrižno čovječanstvo. Svijet je tada bio turoban, no kada je Pandora još jednom otvorila kutiju nada koja se skrivala na dnu je izašla van i čovječanstvo je dobilo svoj krajnji oblik.
Što Prometej simbolizira u umjetnosti i filozofiji?
Lik Prometeja iznimno je značajan za kulturu i umjetnost, kao i filozofiju – inspirirao je mnoga dijela u kojima i danas uživamo. Posebno je inspirirao renesansne kipare, što se može vidjeti na slikama kroz ovu objavu!
Prometej je ponajprije simbol pobune i prkosa autoritetu, posebno u opresivnom i nepravednom okruženju. Njegova krađa božanske vatre predstavlja ljudsku potragu i strast za znanjem, neovisnošću i prosvjetljenjem. Prometej je korišten kao inspiracija za likove koji se bude protiv autoritarne ili božanske vladavine te tako predstavlja svojevrstan lik revolucionara.
Prometejev dar vatre upoznao je čovječanstvo s novim znanjem i tehnologijama te je donio nevjerojatan napredak ljudskoj rasi. Ovaj čin se u književnosti i filozofiji interpretira kao ideja da su znanje i inovacije fundamentalne za ljudski razvoj.
Ovaj mit također snažno naglašava Prometejevo žrtvovanje za čovječanstvo to jest opće dobro. Taj žrtveni aspekt njegova karaktera u književnosti je korišten kao model heroizma.
Prometejeva priča postavlja razna moralna i etička pitanja na koja je teško odgovoriti. Postavljaju se pitanja o ravnoteži individualca i njegove slobode i odgovornosti prema društvu, pitanja o cijeni prosvjetljenja i slično.
Prometej i njegovo štovanje
Kada je ljudima dao vatru i upoznao ih sa zanatom, Prometej je postao zaštitnikom ljudske civilizacije, stoga nas ne čudi da je bio slavljen u antičkoj grčkoj.
Naime, postojalo je malo svetište u Kerameikosu, lončarskoj četvrti velikog grada Atene, posvećeno upravo Prometeju. Samo svetište nalazilo se u blizini Platonove akademije, a u njemu odavala se počast Prometeju skupa s bogom kovačem, Hefestom.
Također, malo izvan Atene, stajao je žrtvenik Prometeju s kojeg su sportaši trčali u grad noseći sa sobom zapaljene baklje. Održavao se poseban festival nazvan Promethia u kojemu su se trkači natjecali u utrci s bakljama – trčali su, no baklja im se nije smjela ugasiti, inače bi bili diskvalificirani.
U Argosu, glavnom gradu regije Argolide na jugu Grčke, čuvala se Prometejeva grobnica. Na njoj su Grci odavali počast Titanu kao mrtvom heroju. Grad Opous koji se nalazi u središnjoj Grčkoj također je imao sličan grob kojemu se odavala počast.
