Sigurni smo da ste čuli izraz Trojanski rat, no znate li zaista ovu legendarnu priču u dubinu? Priča o tome kako je nastao Trojanski rat, sukob između grada Troje i moćne mikenske Grčke, značajan je dio Grčke povijesti i mitologije. Ista je priča ostavila velik trag i na budućim naraštajima. Homerovi poznati epovi Ilijada i Odiseja iznimno su poznata djela inspirirana ovom legendarnom borbom, ali nisu jedina koja pričaju o njoj.
Ipak, ovi epovi ne služe nam samo kao umjetnost u kojoj uživamo već sadrže i jezgru priče o Trojanskome ratu. Neki od događaja detaljno su pripovijedani dok su drugi samo kratko dotaknuti, no možemo ih povezati s drugim izvorima i dobiti puno bolju sliku o onome što se uistinu dogodilo u antičkoj Troji. Moramo napomenuti da su je ovaj rat poznat jednako kao i Križarski ratovi, a mnogi će reći da je i bitniji!
Do prije 100 godina nismo bili sasvim sigurni u postojanje Trojanskog rata, a vjerovalo se da se radi o još jednom mitu poput onog o Atlantidi. Ipak, krajem 19. stoljeća arheolozi su pronašli ostatke nekadašnje velike citadele na zapadnoj obali Male Azije gdje je nekada bio smješten moćan grad, Troja.
Podaci ukazuju na to da je ova citadela srušena upravo oko 1250. godine prije Krista, što je u suglasnosti s pričom o Trojanskome ratu. Iako smatramo da je rat postojao, postoje brojne razlike u izvorima: tako ćemo u Homerovom epu pronaći silovanje Helene kao povod ratu, a u kasnijim legendama tvrdi se da je rat započeo zlatnom jabukom koja je unijela razdor među božice. Dakle, sve je ovo potrebno uzeti sa zadrškom, ali ipak možemo reći da je ova priča snažno okarakterizirala Trojanski rat.
Moćan grad na sjeverozapadu Turske
Troja, nekada zvana i Ilij je antičko naselje na Egejskoj obali Male Azije, smješteno u današnjoj sjeverozapadnoj Turskoj. Danas je poznat kao legendarni grad u kojemu se odvijala radnja Homerovog epa Ilijade, ali i grad u kojem se odvijao Trojanski rat.
Kao ključno mjesto smješteno na trgovačkim putevima između dvaju kontinenata, Europe i Azije, Troja je bila važan faktor u trgovini antičkih gradova-država te se stoga smatrala važnom silom.
Homer je Troju opisao kao bogat i napućen grad, velikog prosperiteta, okružen visokim zidinama i kulama. Prema njemu su zidine grada bile dovoljno jake da izdrže desetogodišnju opsadu koja je završila tek lukavim Trojanskim konjem. Prema grčkoj mitologiji zidove su sagradili Posejdon i Apolon koje je Zeus prisilio da služe trojanskom kralju Laomedonu, ocu Priama koji sudjeluje u Trojanskom ratu.
Mi danas znamo da je Troja bila naseljena još od ranog brončanog doba, a nalazi ukazuju na to da je grad više puta bio ponovno građen, te su arheolozi pronašli preko četrdeset razina ovog antičkoj grada.
Grad je u početku bio malo seosko naselje okruženo kamenim zidinama, a postupno se razvilo u utvrdu prepunu zlata, srebra, bronce i drugih dragocjenih materijala koje su dobili trgovinom. U doba trojanskog rata impresivni fortifikacijski zidovi izgrađeni od blokova vapnenca štitili su stanovnike. Izvan utvrđene citadele nalazio se donji grad ukrašen uklesanim stijenama, a nađeni su i dokazi uspješne industrije vune, kao i brojna uvezena mikenska keramika.
Priča o Ganimedu i čarobnim konjima
Iako kada spomenemo Troju prvo pomislimo na trojanski rat, ovaj grad mjesto je zbivanja i drugih zanimljivih mitova. Troja je povezana s božanstvima već od samog začetka grada. Naime, Tros, utemeljitelj grada Troje i Laomedonov djed, imao je mnoštvo sinova, a jedan od njih bio je Ganimed, jedan od najljepših smrtnika u kojeg se sam Zeus zaljubio.
Jednog jutra Ganimed je na brdu čuvao ovce i zapazio ga je Zeus koji se zaljubio u njega. On je poslao svog orla kako bi oteo mladića, i odveo ga je na Olimp. Ganimed je na Olimpu zamijenio Hebu, postavši bogom vječne mladosti.
Tros je iznimno tugovao za svojim otetim sinom. Zeus mu je na kraju pokazao milost i poslao Hermesa, glasnika bogova skupa sa dva konja kako bi ih poklonio ožalošćenom Trosu.
Objasnivši mu kako je njegov sin postao besmrtan i kakvu važnu poziciju ima na Olimpu, Tros je prihvatio poklonjene konje i umirio svoju dušu. Spomenuti konji bili su nevjerojatno snažni, i toliko brzi da su čak mogli trčati po vodi. Dobiti ovakve konje je uistinu bila velika čast.
Uzdizanje zidina Troje
Odnosi među bogovima nikada nisu u potpunosti prijateljski, uvijek možemo pronaći priče o mržnji i ljubomori. Jedna od takvih priča jest Posejdonova i Apolonova zavjera. Ova dva boga htjela su okovati Zeusa, vrhovnog vođu, no nisu to uspjeli jer je Zeus saznao za njihov podmukli plan i odlučio ih kazniti.
On ih je poslao da služe kralju Laomedonu kako bi se iskupili za svoju podmuklost. Tako su Posejdon i Apolon poprimili obličje ljudi i izgradili ogromne zidine oko grada Troje. Bogovi su trebali dobiti nagradu za svoj rad, no kralj im je odbio dati obećanu plaću. Ovo je razljutilo Apolona toliko da je u grad poslao kugu, dok je Posejdon u grad pustio morsko čudovište koje je nošeno morem otimalo stanovnike grada.
Kralju je bilo jasno da će Troja, ako se ovo nastavi, ostati u potpunosti opustošena. Stoga je Laomedon otišao u proročište kako bi dobio odgovor na svoj problem.
Tamo je saznao da je jedini način da spasi Troju bio da žrtvuje svoju kćer Hesionu. Tako je kralj zavezao svoju kćer za stijenu kako bi je morsko čudovište otelo. Na svu sreću, grčki junak Heraklo naša se u blizini i ponudio je kralju ubiti morsko čudovište u zamjenu za njegove božanske konje.
On je na kraju to i učinio, pa je Hesiona bila spašena i na sigurnom. Ipak, Laomedon je odbio junaku dati čarobne konje te je Herkul otišao iz Troje pun gnjeva, prijeteći ratom protiv Troje. Naravno, mi danas znamo da se Trojanski rat zaista dogodio pa možemo zaključiti da nije bilo kompromisa. Ipak, je li Trojanski rat urodio plodom? Saznajte u nastavku.
Heraklova opsada
Mladi junak držao se svoje riječi i otplovio u Troju sa svojom vojskom. Heraklo je s Telamonom na svojoj strani ubrzo ušao u grad i zauzeo ga, ubivši Laomedonta i sve njegove sinove osim Podarca i Titona.
Hesiona je bila dodijeljena Telamonu i bilo joj je dopušteno da odabere jednog zarobljenika kojeg želi povesti sa sobom. Ona je izabrala svog brata Podarca, a Heraklo je ovo dopustio pod uvjetom da on prvo mora biti rob te da se mora otkupiti.
Hesiona je skinula zlatni veo sa svoje glave i otkupila svog brata njime, koji je dobio novo ime Prijam, koje dolazi od riječi „kupiti“. Mnogi likovi koji su okarakterizirali Trojanski rat iza sebe nose impresivne priče, a Prijam je svakako jedan od njih.
Početak desetogodišnjeg rata
Prema legendi, Zeus je priredio prekrasan banket kako bi proslavio brak između Peleja iz Egine i nimfe Tetide. Na proslavu su bili pozvani svi osim Eris, božice razdora, koja je često stvarala probleme drugim bogovima.
Kako bi uništila vjenčanje Eris je bacila zlatnu jabuku na ceremoniju. Ovo nije bila obična jabuka, već je na sebi imala natpis koji je glasio: „Za najljepšu“. Ubrzo su tri božice prisvojile jabuku: Hera, boginja braka i Zeusova žena, Atena, božica mudrosti, i Afrodita, boginja ljubavi i ljepote. Nastala je velika svađa i boginje su otišle do Zeusa kako bi ustanovile koja je zapravo najljepša. Povjesničari se često šale kako je potpuno prirodno da su Trojanski rat, odnosno tenzije pred njega, uzrokovale žene – znate li da postoje i brojalice koje djeca koriste, a vežu se baš za Trojanski rat i jabuke?
Zeus je izbjegao umiješati se tako da je taj zadatak dodijelio Parisu iz Troje, poznatom po svojem poštenju. Hermes je jabuku dostavio Parisu, a božice su ponudile mladiću sve što bi mogao htjeti u zamjenu za jabuku. Mnogi se često šale da je jabuka pokrenula Trojanski rat, ali povjesničari će reći da je Trojanski rat ipak malo kompliciraniji od toga.
Tako mu je Hera obećala da će ga učiniti kraljem Europe i Male Azije, Atena mu je ponudila mudrost i vještinu u borbi, a Afrodita mu je ponudila ljubav najljepše žene na svijetu, Helene iz Sparte, žene kralja Menelaja koji je također bio i brat mikenskog kralja Agamemnona. Paris je pristao na Afroditinu ponudu i odabrao Helenu kao svoju nagradu, što je uzrokovalo Trojanski rat i konačno uništenje grada Troje.
Zbog otmice Helene Menelaj je bio izrazito ljutit, a njegov brat Agamemnon vidio je ovo kao savršenu priliku za uništenje Troje koja mu je već godinama bila neprijatelj. Na Agamemnonovoj strani bile su i Atena i Hera, još uvijek ljutite na to što je Paris odabrao Afroditu kao najljepšu. Agamemnon je okupio gotovo sva plemena kao i brojne junake poput Ahileja, Odiseja i Patrokla.
Trojanski konj i kako je završio Trojanski rat
Grčka vojska opsjedala je Troju čak deset godina, ali njezine zidine nisu popuštale. Kako bi brodovi uopće stigli u grad Troju, Agamemnon je žrtvovao svoju vlastitu kćer Ifigeniju kako bi umirio bogove. Nakon iskrcavanja, Odisej i Menelaj zahtijevali su predaju Helene, no Paris se oštro protivio ovome. Sukobi su se nastavili sve do desete, odlučujuće godine ratovanja.
Naime, Grci su tijekom ratovanja uzimali mnoge ratne nagrade iz okolnih sela, a jedna od tih nagrada bila je djevojka za koju se ustanovilo da je kći svećenika Apolona. Trojanski rat nije bio iznimka u ovakvim barbarskim pohodima. Njezin otac došao je otkupiti svoju kćer, no bio je grubo odbijen što je razljutilo Apolona koji je poslao kugu.
Nakon ovoga Agamemnon je pristao na vraćanje kćeri svećeniku, jer se smatralo da je to bio jedini način za smirivanje bogova. On je ipak kaznio Ahileja za kojeg je smatrao da je proizveo cijeli problem i oduzeo mu omiljenu robinju Brizeidu. Ahilej je bio bijesan i molio je oca Zeusa da ne da Agamemnonu da pobjedi Trojance sve dok mu ne vrati Brizeidu.
Agamemnon pak, potaknut lažnim snom u kojemu mu Zeus obećava pobjedu, kreće u borbu. Iako su vojske bile spremne sukobiti se, krajnji dogovor je bio da će Paris i Menelaj riješiti sukob dvobojem. Paris doživljava poraz, a spašava ga Afrodita. Iako je bilo dogovoreno sklapanje mira između dvije strane, sporazum se raspada nakon što je Menelaj pogođen strijelom.
Konflikti završavaju smrću Patrokla kojeg ubija Hektor i Ahilejevim gnjevom što je pustio prijatelja da umre. On ubrzo osvećuje smrt svog prijatelja i ubija Hektora. Ahilej je ubijen strijelom Parisa i Odisej napokon shvaća da se grad može zauzeti samo prevarom. Trojanski rat nažalost je teško u potpunosti jasno pratiti zbog broja likova, a samo oni koji dobro znaju sve poveznice i mitove mogu u potpunosti shvatiti težinu koju nosi Trojanski rat.
Atena ga savjetuje i on gradi golemog drvenog konja u čijem trbuhu se nalazi sam Odisej i njegovi ratnici. Grci su se pretvarali da napuštaju borbu i poslali drvenog konja do zidina. Trojanci, misleći da je borba gotova, izlaze i unose konja u grad, uvjereni da je to poklon kojim se Grci iskupljuju. Nakon ulaska konja u grad, Odisej čeka noć i vojnici izlaze iz konja. Svi stanovnici Troje su te noći pobijeni ili odvedeni u ropstvo, a grad je uništen. Očito je da, kao mnogi drugi ratovi, Trojanski rat nije urodio velikim napretkom, već nasuprot… Trojanski rat uzrokovao je destrukciju.
